Europska unija planira postići klimatsku neutralnost cijelog gospodarstva najkasnije do 2050., a jedan od načina da se to postigne jest povećanje energetske učinkovitosti zgrada.
Dok se nove zgrade grade prema višim standardima, EU pruža financijsku podršku za energetsku obnovu starijih zgrada kako bi ostvarila zadane energetske i klimatske ciljeve.
U Hrvatskoj i cijeloj EU, gotovo 50 posto konačne potrošnje energije upotrebljava se za grijanje i hlađenje, od čega 80 posto u zgradama. Njihovom energetskom obnovom time se smanjuju emisije stakleničkih plinova, no direktnu korist imaju i sami građani.
Zgrade koje provedu sveobuhvatnu obnovu imaju bolju mehaničku otpornost, stabilnost i protupožarnu sigurnost te postaju zdravije i ugodnije za život jer se rješavaju brojni problemi koji nastaju s lošom izolacijom vanjskih zidova i prozora – od prodiranja vlage i plijesni, do gubitka topline zimi i prekomjernog zagrijavanja ljeti.
Obnovom se u konačnici manje troše energenti što stanarima donosi velike uštede na režijama do čak 60 posto.
Jedna od takvih energetski obnovljenih zgrada nalazi se u Ulici Mahatme Gandhija, u zagrebačkom kvartu Gajnice.
Ta velika višestambena zgrada propadala je dugi niz godina. S nje je opadala žbuka, a brojne terase su curile, pa i u stanove ispod njih, stoga je bilo nužno uložiti u obnovu zgrade.
Darko Cobović, član Odbora suvlasnika, ističe kako se bez financijskih sredstava iz programa NextGenerationEU, u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), suvlasnici zgrade ne bi mogli odlučiti da vlastitim sredstvima obnove sve što su sada obnovili.
Stanari su kroz projekt toplinski izolirali vanjske zidove, ravne terase i krovove. Ugradili su dvije fotonaponske elektrane za proizvodnju električne energije te su zamijenili pumpe u toplinskoj podstanici.
NextGenerationEU im je financirao čak 80 posto troškova projekta, što im je značajno pomoglo u provedbi svih planova kako bi zgrada i njihovi domovi postali energetski učinkovitiji.
Njihovi dugogodišnji problemi s dotrajalom fasadom i vlagom sada su stvar prošlosti, a uz estetski benefit, stanari mogu uživati i u manjim troškovima održavanja, ali i u manjim režijama.
Osim što više ne dolazi do rasipanja energije zbog loše vanjske izolacije, fotonaponske elektrane omogućuju im vlastitu proizvodnju čiste energije, što im pak dugoročno dodatno smanjuje račune.
Istovremeno, stanari se mogu pohvaliti da time doprinose zaštiti okoliša i ciljevima EU o klimatskoj neutralnosti.
Posljednjih godina, sve više javnih i stambenih zgrada provodi takve projekte energetske obnove.
Posljednji natječaj Ministarstva graditeljstva, financiran kroz NPOO, 2024. godine zaprimio je 565 projektnih prijedloga za energetsku obnovu višestambenih zgrada, što je gotovo 400 posto više od dostupnih sredstava poziva.
To pokazuje kako su građani itekako zainteresirani za obnovu svojih zgrada kako bi one postale zdravije, sigurnije, ugodnije, ali i održivije.
Ulaganjem u energetsku učinkovitost kroz program NextGenerationEU izravno se ulaže i u same zajednice, u njihovu kvalitetu života i budućnost.
Sadržaj nastao u suradnji s Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj.