Policija na gradskom groblju, pored panteona policijske udruge za uzajamnu pomoć, održava skup u znak počasti Vucetichu, izvijestile su lokalne novine El Dia de La Plata.
"Često skromni i nepoznati pojedinci u stanju su ostaviti dubok trag u povijesti svojih naroda, čak i čovječanstva, kao što je slučaj s argentinskim policajcem hrvatskog porijekla Juanom Vucetichem", napisao je u subotu u dnevnim novinama La Nacion diplomat Maximiliano Gregorio-Cernadas, koji je od 2017. do 2020. bio veleposlanik Argentine nadležan za Hrvatsku.
Napomenuo je da je tijekom njegovog mandata Vucetich bio simbol "što dvije nacije mogu učiniti zajedno". Gregorio-Cernadas je "Nagradu Juan Vucetich", koju argentinsko veleposlanstvo dodjeljuje godišnje osobama zaslužnima za promicanje bilateralnih odnosa, dodijelio 2017. Davoru Ivi Stieru, 2018. Kolindi Grabar Kitarović, a 2019. Damiru Borasu.
Vučetić je rođen 1858. godine na otoku Hvaru, a s 23 godine je emigrirao u Argentinu gdje je registriran kao Vucetich. Zaposlio se u policiji provincije Buenos Airesa.
U Argentini je zatim počinjen zločin koji je razriješen uzimanjem otiska prstiju, što je bio prvi slučaj na svijetu uspješne identifikacije otisaka u istrazi ubojstva.
Godine 1892. dvoje djece u dobi od 6 i 4 godine brutalno je ubijeno u gradu Necochea pored glavnog grada Buenos Airesa.
Isprva se sumnjalo da je počinitelj Ramón Velásquez, prijatelj roditelja djece Ponciana Caraballa i Francisce Rojas.
No tijekom ispitivanja je uvijek tvrdio da je nevin.
Na mjestu zločina istražitelji su pronašli krvavi otisak prsta i kontaktirali zapovjednika policije Vuceticha.
On je u to vrijeme razvijao sustav za identifikaciju otisaka prstiju za policijsku upotrebu.
Rojasove i Velásquezove otiske prstiju usporedio je s krvavim otiskom.
Na iznenađenje policije, otisak prsta poklopio se s otiskom majke, koja je negirala da je dirala krvava tijela. Ali suočena s dokazima, Francisca Rojas je priznala zločin.
To je bio prvi put da je identifikacija otisaka prstiju uspješno korištena u istrazi ubojstva.
Vucetich je nakon tog slučaja poboljšao svoj sustav koji je nazvao "komparativni otisak prsta".
Provincija Buenos Airesa službeno ga je prihvatila 1903. godine, a potom se brzo proširio španjolskim govornim područjem.
Fasciniran Galtonovim istraživanjem, Vucetich je razvio vlastitu metodu identifikacije stvarajući potrebne elemente za snimanje crteža otisaka prstiju ljudi. Njena uporaba je sada neophodna u područjima kao što su provjera autentičnosti dokumenata, kriminologija te kontrola granica i zračnih luka.
Za sigurnosne stručnjake upotreba otisaka prstiju značila je ono što je upotreba DNK za nas danas.
Vucetich je umro 25. siječnja 1925. godine, a pokopan je u supruginoj obiteljskoj grobnici u Argentini.
U spomen na njega Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja u Zagrebu nosi ime „Ivan Vučetić“.
Na Hvaru je otvoren muzej misterija "Ivan Vučetić Museum of Mystery". Muzej posvećen forenzičaru smješten je u kući u kojoj je živio u centru grada Hvara.