.Najviše onih koji se subjektivno osjećaju siromašnim ima među građanima s nižim obrazovanjem (28,9 posto), slijede oni sa srednjim obrazovanjem (18,5 posto), dok je među visokoobrazovanim takvih 9,2 posto.
U Hrvatskoj 22 posto osoba sa srednjim obrazovanjem izjavilo je da se osjeća siromašnim, oko 45 posto onih s nižim obrazovanjem i 10 posto među visokoobrazovanima.
Veći postotak onih koji se osjećaju siromašnijima nego u Hrvatskoj, zabilježeno je u Francuskoj (22,2 posto), Španjolskoj (22,5 posto), Portugalu (23,6 posto).
Najviše građana sa subjektivnim osjećajem siromaštva bilo je u Grčkoj (67 posto) i Bugarskoj (33 posto), a najmanji u Nizozemskoj (7,3 posto i Finskoj (7,5 posto).
Subjektivni osjećaj siromaštva nešto je veći među ženama (24,7 posto), nego muškarcima (23,5 posto).
U većini zemalja EU-a broj onih koji se subjektivno osjećaju siromašnima veći je od broj onih koji su u riziku siromaštva, prema klasifikaciji Eurostata. U Hrvatskoj je 19,3 posto stanovništva u riziku od siromaštva, a na razini EU-a 16, 2 posto.
Veći postoci osoba koje se smatraju subjektivno siromašnima primijećene su u istočnoj i južnoj Europi, sa značajnim razlikama između subjektivnog siromaštva i stopa rizika od siromaštva. Ukupno je u 17 zemalja EU zabilježeno više ljudi koji se smatraju subjektivno siromašnima u odnosu na stope rizika od siromaštva. Grčka je zabilježila najveći jaz, sa 67,0 posto ljudi koji se smatraju subjektivno siromašnima u usporedbi s 18,9 posto u riziku od siromaštva, što je razlika od 48,1 postotnih poena. Ostale zemlje s primjetnim jazom su Slovačka (16,0 postotnih poena, Bugarska (12,6 ), Cipar (10,4 ) i Mađarska (9,6 )