Izložba funkcionira kao detaljan vizualni vodič o privlačnosti sushija i o tome kako je Japan prihvatio sushi u njegovu izvornom obliku, preoblikovao ga i prilagodio svojoj kulturi i načinu života, ali i govori o njegovoj aktualnoj živopisnoj kulturi te potencijalu kao hrane za budućnost i potrebe za zdravom prehranom.
S pomoću vjerno izvedenih plastičnih modela predstavljeno je 150 različitih vrsta sushija, tu su i tipičan štand za izradu i prodaju sushija, a o temi će posjetitelji moći i naučiti uz pomoć video priloga i filma u kojem profesionalni sushi majstor prikazuje njihovu izradu.
Kustos izložbe Matija Dronjić rekao je da, iako se sushi smatra dijelom japanske kulture on zapravo potječe iz jugoistočne Azije ili južne Kine, a u proteklih se tisuću godina uvelike promijenio i teško je reći koliko točno vrsta sushija danas postoji.
"Tu su brojne lokalne, mikrolokalne i regionalne varijacije, no većina danas najbolje poznaje nigiri-zush nastao u Edo razdoblju u urbanom Tokiju", napomenuo je na konferenciji za novinare.
Po njegovim riječima, danas je sushi s jedne strane jeftina i dostupna ulična hrana, s druge ekskluzivan i cijenjen specijalitet vrhunskih restorana, no svakako globalni fenomen koji je ušao i u naše društvo.
Dronjić je rekao i kako se danas sveprisutna i najviše korištena tuna u samim počecima nije koristila jza sushi jer se nije smatrala dovoljno kvalitetnom i nije ju bilo moguće obraditi za sigurno korištenje.
Veliki se preokret dogodio pojavom hladnjaka, a kasnih pedesetih uz tradicionalne počeli su se otvarati popularni kaiten restorani s pokretnim trakama s kojih posjetitelj sam uzima ono što želi konzumirati.
Izložba je ostvarena u suradnji Etnografskoga muzeja s Veleposlanstvom Japana u Republici Hrvatskoj.
Japanski veleposlanik Masato Iso rekao je kako izložba prikazuje povijest sushija od njegovih skromnih početaka do sofisticirane kuhinje koja se proširila svijetom, a izlošci uključuju plastične modele sushija, videozapise i tradicionalne japanske ukiyo-e drvoreze pomoću kojih se može istražiti svestranost sushija i njegov razvoj u različite oblike i okuse.
Istaknuo je da su Hrvatska i Japan slične po tome što su obje pomorske zemlje i dijele poštovanje i ljubav prema svježim plodovima mora, dok tuna čini više od 60 posto ukupne vrijednosti izvoza iz Hrvatske u Japan. "U tom smislu, običaj konzumiranja ribe igra važnu ulogu u našem prijateljstvu", ustvrdio je.
Ravnateljica Etnografskog muzeja Zvjezdana Antoš rekla je kako im je ta kulturološki izuzetno zanimljiva izložba bila ponuđena s obzirom na to da taj zagrebački muzej isto predstavlja nematerijalnu baštinu UNESCO-a, a od 2013. je i washoku, japanska kuhinja na njihovom popisu nematerijalne kulturne baštine, a ima i japansku kolekciju.
Najavila je da će se na otvorenju kuhari pokazati kako se radi sushi, a posjetitelji će se moći upoznati i s poviješću, počecima korištenja prirodnih resursa, ribe i riže, za sushi, te njegovim razvojem tijekom skoro tisuću godina u finese poznate u globalnoj konzumerističkoj kulturi, od fast fooda do finih i rafiniranih restorana.
Tijekom trajanja izložbe, do 13. listopada, održat će se, među ostalim, radionice pripreme sushija, glazbeno-poetska večer haiku poezije Ivana Ivančana ml., 3. Festival kamišibaj kazališta.