Prema koncepciji Zvonka Makovića na izložbi u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti predstavlja se jedinstveni umjetnikov opus, osvjetljuju njegovi inovativni doprinosi umjetničkom području te podcrtava Piceljeva ključna uloga na međunarodnoj umjetničkoj sceni.
Na izložbi se predstavljaju i djela njegovih prijatelja, istaknutih umjetnika: Getulia Alvianija, Hansa Arpa, Vojina Bakića, Vladimira Bonačića, Carlosa Cruz-Dieza, Iva Kaline, Julija Knifera, Almira Mavigniera, Francoisa Morelleta, Vladimira Kristla, Božidara Rašice, Jesúsa Rafaela Sota, Aleksandra Srneca i Victora Vasarelyja.
Ivan Picelj (Okučani, 1924 .- Zagreb, 2011.) bio je predvodnik apstrakcije pedesetih godina prošlog stoljeća i kao član umjetničkih grupa EXAT-51 i pokreta Nove tendencije, pomogao da Zagreb dobije svoje mjesto na globalnoj karti umjetničkih zbivanja.
U svom je umjetničkom radu istraživao vizualnu percepciju, a izradom plakata, opremom knjiga i kataloga izložbi unaprijedio je vizualnu kulturu grafičkoga oblikovanja.
Objavljivao je mape grafika u tehnici sitotiska, a u slikarstvu razvijao geometrijsku apstrakciju, a ishodišta pronalazio u općim načelima konstruktivizma i minimalizma. Izrađivao je reljefe i objekte u drvu i metalu.
Kontinuirano je izlagao od 1952. godine, a radovi mu se nalaze u najvećim svjetskim muzejima, Victoria & Albert Museumu Londonu, Centar Georges Pompidou u Parizu, Muzej Boymans u Rotterdamu, Wilhelm Lehmbruck Museum u Duisburgu. Dobitnik je Nagrade Vladimir Nazor za životno djelo 1994. godine.