„Za koju cijenu? Kojim kapacitetima? To danas nitko ne zna”, rekao je šef slovačke diplomacije.
Blanar se time pridružio mađarskom kolegi Peteru Szijjartu koji je ranije u petak Hrvatsku proglasio „nepouzdanom tranzitnom zemljom”.
Budimpešta i Bratislava prošli su se tjedan obratile EK-u zbog odluke Ukrajine da zaustavi tranzit sirove nafte nužne za sigurnost opskrbe naftom dviju zemalja.
Premijer Andrej Plenković u četvrtak je izvijestio da je uputio pisma Komisiji, Mađarskoj i Slovačkoj i izrazio spremnost Janafa za transport nafte prema dvjema državama u kapacitetu većem od 14 milijuna tona.
No, slovački ministar je u petak ponovio da Bratislava od Europske komisije želi da utječe na Ukrajinu kako bi u potpunosti vratila dotok nafte iz Rusije.
Szijjarto je na Facebooku kritizirao Hrvatsku da je "nepouzdana" jer je, kako tvrdi, od početka rata u Ukrajini podigla naknadu za tranzit nafte na pet puta više od prosječne tržišne naknade, onemogućila je MOL-u da ugovori dugoročnu isporuku te nije provela investicije potrebne za povećanje kapaciteta.
Jadranski naftovod (JANAF) potom je u priopćenju odbacio sve njegove tvrdnje kao neistinite i naglasio da „može u cijelosti zadovoljiti potrebe rafinerija MOL Grupe u Bratislavi i Budimpešti za sirovom naftom”.
Prema Szijjartu, potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis je u četvrtak poslao pismu njemu i Blanaru u kojem je rekao da „Ukrajina ne ugrožava opskrbu ni Mađarske ni Slovačke, a osim toga, preko Hrvatske ide još jedan naftovod koji mogu koristiti”.
Ocijenivši pismo "nečuvenim", Szijjarto je rekao da pismo izvršnog potpredsjednika "još jednom dokazuje da Ukrajinci mogu činiti što god žele državama članicama EU-a, osobito ako su za mir i ne isporučuju oružje".
"Očito je slučajnost da je hrvatski premijer prekjučer napisao pismo predsjedniku Europske komisije u kojem reklamira naftovod koji prolazi Hrvatskom", rekao je Szijjarto dodajući da Plenkovićevo i pismo Dombrovskisa potvrđuju da je riječ o koordiniranoj operaciji iz Bruxellesa.