Sljedeći tjedan je zadnji radni tjedan prije ljetne stanke u europskim institucijama koja će trajati do potkraj kolovoza.
Ali, to ne vrijedi za predsjednicu Komisije Ursulu von der Leyen koja je prošli tjedan dobila potporu za drugi mandat na čelu izvršnog tijela EU-a i sada je pred njom sastavljanje novog tima povjerenika i raspodjela resora.
Kod izbora povjerenika ruke su joj vezane jer potpuno ovisi o tome koga će države članice poslati, dok kod raspodjele resora ima nešto veći manevarski prostor i može pregovarati s čelnicima država.
Kako bi imala rodno uravnotežen kolegij povjerenika ona od država članica traži da istaknu po dva kandidata, muškarca i ženu, ali one nisu dužne slijediti te preporuke i neke su članice već poslale samo jednog kandidata ili kandidatkinju.
U drugoj polovici kolovoza von der Leyen će početi intervjuirati predložene kandidate.
Svi predloženi kandidati morat će najesen proći saslušanja pred nadležnim odborima Europskog parlamenta nakon čega slijedi glasanje o cijeloj Komisiji.
Novi kolegij povjerenika trebao bi preuzeti dužnost 1. studenoga, a ako da tada ne bude izabran, sadašnja Komisija nastavlja obnašati dužnost do izbora nove.
Sljedeći tjedan u Bruxellesu odbori Europskog parlamenta održat će konstitutivne sastanke na kojima će birati svoje predsjednike i potpredsjednike na mandat od dvije i pol godine.
Parlamentarni odbori mogu imati do četiri potpredsjednika.
Iako bi podjela čelnih mjesta u Odborima načelno trebala odražavati zastupljenost različitih političkih skupina iz te podjele najvjerojatnije će biti isključeni predstavnici dvije novouspostavljene krajnje desne grupe, Domoljubi za Europu i Europa suverenih nacija.
Centristički klubovi u EP-u uspostavili su takozvani "sanitarni kordon" prema krajnjoj desnici koju su već isključili iz podjele mjesta potpredsjednika Europskog parlamenta te će svojim glasovima najvjerojatnije isto učiniti i u odborima.
U srijedu bi Komisija na zadnjem sastanku prije ljetne stanke trebala usvojiti i objaviti godišnje izvješće o vladavini prava.
Izvješće o vladavini prava relativno je novi instrument koji treba imati preventivnu ulogu i pomoći u ranom otkrivanju i sprečavanju problema koji se pojavljuju u tom području.
Izvješće pokriva četiri ključna područja: pravosudne sustave, okvir za borbu protiv korupcije, slobodu i pluralizam medija te institucionalna pitanja povezana sa sustavom uzajamne kontrole i ravnoteže između zakonodavne, izvršne i sudske vlasti.
Godišnje izvješće o vladavini prava sadržava sintezu stanja u pogledu vladavine prava u svih 27 država i ocjene značajnih promjena povezanih s vladavinom prava u svakoj od država članica.
U ponedjeljak se u Bruxellesu sastaju ministri vanjskih poslova država članica koji će razgovarati o ruskoj agresiji na Ukrajinu i situaciji na Bliskom istoku.
U raspravi o drugim temama može se očekivati da će Mađarska koja od 1. srpnja predsjedava Vijećem EU-a biti kritizirana zbog samovoljnog djelovanja u području vanjske politike, iako rotirajuće predsjedništvo nije nadležno za to područje.
Vijeće za vanjske poslove jedina je formacija Vijeća kojim ne predsjedava ministar iz zemlje koja obnaša rotirajuće predsjedništvo, nego stalni predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku.
Mađarsko predsjedništvo sljedeći tjedan organizira u Budimpešti dva neformalna ministarska sastanka.
U ponedjeljak i utorak se sastaje Vijeće za unutarnje poslove i pravosuđe. Prvi dan sastaju se ministri unutarnjih poslova, a drugi, u utorak ministri pravosuđa. U srijedu i četvrtak sastaju se ministri zdravstva.