Europska komisija je u studenom prošle godine predstavila Instrument za reforme i rast za zapadni Balkan za period od 2024. do 2027. godine čiji je cilj ubrzanje konvergencije šest zemalja s prosjekom Europske unije, kao i donošenja temeljnih reformi i ekonomske integracije. Instrument bi se sastojao od dvije milijardi eura bespovratne pomoći i četiri milijarde povoljnih zajmova.
Plan je u ponedjeljak odobren na dva nadležna odbora Europskog parlamenta - Odboru za vanjske poslove i Odboru za proračun, čiji su izvjestitelji bili hrvatski zastupnici Tonino Picula i Karlo Ressler.
„Za razliku od Hrvatske koja je sa 60 posto došla na oko 75 posto prosjeka standarda EU-a, sa šest država zapadnog Balkana događa se suprotno te su sve na 30-50 posto europskog prosjeka razvijenosti”, rekao je Ressler u izjavi za Hinu.
Predloženim Instrumentom to će se pokušati promijeniti „na inovativan” način, omogućavanjem da šest država provode reforme na „jedan pametan i konkretan način”, s isplatama pomoći tek nakon provedenih reformi, kazao je hrvatski zastupnik.
Ressler smatra kako bi taj mehanizam mogao biti „gamechanger” jer bi ubrzao provedbe dogovorenih reformi, uvjetovanih jasnim kriterijima.
Picula je naglasio kako je riječ o važnim sredstvima, no da je puno važnije da „doista dođe do korjenitih političkih promjena” u državama zapadnih Balkana čije vlasti često odlikuju „nedemokratski refleksi”.
On je naglasio kako se nijedna država zapadnog Balkana ne može promijeniti samo dobivanjem novca, već da su nužne društvene promjene i poštivanje „standarda koji su u osnovi uspjeha Europske unije”, što nije samo zajedničko tržište, nego i njezine vrijednosti.
Trijalog o prijedlogu kreće u četvrtak, a dogovor se želi postići u ovom sazivu Europskog parlamenta koji u kalendaru ima još samo jednu plenarnu sjednicu u travnju.
Izvjestiteljica za Instrument je u ime Kluba zastupnika Europske pučke stranke bila Željana Zovko koja je pozdravila njegovo usvajanje na dva odbora.
„Cilj ovoga plana je da reformama približimo neke od prednosti članstva u Europskoj uniji zapadnom Balkanu prije pristupanja te pritom potaknemo gospodarski rast i ubrzamo nužnu socijalno-ekonomsku konvergenciju”, priopćila je, naglasivši kako IPA III ostaje glavni pretpristupni instrument zemalja kandidatkinja za članstvo u EU-u.
U priopćenju ureda HDZ-ove eurozatsupnice navodi se kako je Zovko inzistirala na uklanjanju pojedinačnog spominjanja zemalja korisnica (osim Srbije i Kosova koji su u prijedlogu Komisije), u ovom slučaju Bosne i Hercegovine, i naglasila važnost geografske ravnoteže pri dodjeljivanju sredstava kao i nepristranog pristupa pri mogućoj redistribuciji sredstava.
„Moramo imati jasne mehanizme za uvjetovanost kao i jasna pravila po kojima sredstva mogu biti raspoređena u slučaju negativne ili neuspješne evaluacije pojedinačne zemlje korisnice", rekla je Zovko, navodi se u priopćenju te dodaje da je u tekst uključila i dodatnu uvjetovanost, pored normalizacije i napretka u dijalogu Beograda i Prištine, u obliku usklađivanja sa ciljevima Zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU-a za predfinanciranje i financiranje zemalja korisnica.