Takozvani "Instrument za Ukrajinu" usvojen je sa 536 glasova za, 40 protiv i 39 suzdržanih u Europskom parlamentu. Vrijedan je ukupno 50 milijardi eura, odnosno 33 milijarde eura u zajmovima i 17 milijardi eura u bespovratnim sredstvima za pomoć Ukrajini za razdoblje od 2024. do 2027. godine.
"Malo koji narod zna kao hrvatski što znači boriti se protiv ogromne, naoružane vojne sile pogonjene propagandom. Zbog toga pomažemo Ukrajini koja se bori za svoju slobodu, ali i demokratske vrijednosti koje predstavlja Europa. Uz novi financijski paket potpora Ukrajini od 50 milijardi eura, Europa će nastaviti implementirati sankcije protiv Rusije i raditi na dugoročnom postizanju energetske neovisnosti o ruskoj nafti i plinu", rekao je Hini hrvatski eurozastupnik Karlo Ressler (EPP/HDZ).
Nezavisni hrvatski eurozastupnici Ivan Vilibor Sinčić i Mislav Kolakušić kritizirali su financijsku potporu EU-a Ukrajini na raspravi održanoj uoči glasanja.
Sinčić je rekao da se protivi se slanju financijskih sredstava "režimu Zelenskoga" i da pučani, socijalisti, liberali i zeleni provode "samoubilačku politiku" pa ga zbog toga "ne čudi" što se euroskepticima predviđa dobar rezultat na europskim izborima.
Kolakušić je prozvao EU da je "maltretirala Poljsku i Mađarsku ne želeći im dati novac koji im pripada jer su navodno kršili neke demokratske standarde", a s druge strane je namijenila financijska sredstva ukrajinskom predsjedniku "koji odbija provesti demokratske izbore u svojoj zemlji".
Novi izazovi i potrebe
Ressler, član Odbora EP-a za proračun i izvjestitelj EP-a za proračun EU-a za 2022. godinu, rekao je da je bilo nužno prilagoditi višegodišnji proračun EU-a novim izazovima i potrebama.
"Važan dogovor oko revizije VFO-a ima za cilj osigurati stabilan proračun do kraja 2027., koji je iscrpljen brojnim krizama, od rata u Ukrajini i migracijskog pritiska do energetske krize i inflacije", rekao je Ressler, dodavši da će se dodatna sredstva usmjeriti u "potporu Ukrajini, jačanje obrambenih kapaciteta kroz Europski obrambeni fond, učinkovito upravljanje migracijama, podršku reformama državama Zapadnog Balkana i konkurentnost u strateškim područjima".
Za reviziju VFO-a glasalo je 499 zastupnika, 67 je bilo protiv, a 31 suzdržan. Dio paketa revizije višegodišnjeg proračuna je i Platforma za strateške tehnologije za Europu (STEP), prihvaćena velikom većinom glasova. Uspostavljena je kako bi se potaknula ulaganja u digitalne i čiste tehnologije te biotehnologije, a procjenjuje se da bi ulaganja u okviru STEP-a mogla dosegnuti 160 milijardi eura.
"S ukupno 160 milijardi eura, STEP bi trebao potaknuti razvoj ključnih tehnoloških lanaca vrijednosti u digitalnoj ekonomiji, poput proizvodnje poluvodiča, kao i industriju s nultom neto emisijom i drugim zelenim tehnologijama. U tom kontekstu, uspostava Centra kompetencija za poluvodiče u suradnji Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu te Međusveučilišnog centra za mikroelektroniku iz Leuvenua pokazuje kako Hrvatska može doprinijeti strateškom europskom razvoju u najkritičnijim sektorima, a i uključiti se u europske lance vrijednosti", rekao je Ressler.