“Bolji radni uvjeti za one koji vam isporučuju hranu doma. Ovo će poboljšati prava i uvjete za više od 28,5 milijuna ljude koji rade putem platformi”, objavilo je belgijsko predsjedništvo.
Ministri su potvrdili privremeni poliitčki dogovor postignut 8. veljače između dvaju zakonodavnih institucija Vijeća EU-a i Europskog parlamenta.
Direktiva će korištenje algoritama u upravljanju ljudskim potencijalima učiniti transparentnijim, osiguravajući da automatizirane sustave nadzire kvalificirano osoblje i da radnici imaju pravo osporiti automatizirane odluke. Također će pomoći u ispravnom određivanju radnog statusa osoba koje rade za platforme, omogućujući im da iskoriste sva radnička prava na koja imaju pravo, navodi se u priopćenju Vijeća.
Automatizirani sustavi praćenja i donošenja odluka koji se temelje na algoritmima sve više zamjenjuju funkcije koje upravitelji obično obavljaju u poduzećima, kao što su dodjela poslova, određivanje cijene pojedinačnih zadaća, utvrđivanje rasporeda rada, davanje uputa, evaluiranje obavljenog rada, pružanje poticaja ili izricanje sankcija.
Digitalne radne platforme osobito upotrebljavaju takve algoritamske sustave kao standardni način organizacije rada putem platforme i upravljanja njime putem svoje infrastrukture.
Osobe koje rade putem platforme i koje podliježu takvom algoritamskom upravljanju često nemaju pristup informacijama o tome kako funkcioniraju algoritmi, koji se osobni podaci upotrebljavaju i kako njihovo ponašanje utječe na odluke koje donose automatizirani sustavi.
Predstavnici radnika, drugi predstavnici osoba koje rade putem platforme te inspektorati rada i druga nadležna tijela također nemaju pristup tim informacijama. Osobe koje rade putem platforme često ne znaju razloge za odluke koje se donose ili podupiru automatiziranim sustavima i nemaju mogućnost dobiti obrazloženje tih odluka, raspravljati o tim odlukama s osobom za kontakt ili ih osporiti te zatražiti ispravak i, prema potrebi, pravnu zaštitu.
EU je prvi zakonodavac na svijetu koji uvodi posebna pravila za digitalne radne platforme. Direktiva bi trebala pomoći u utvrđivanju ispravnog radnog statusa osoba koje rade za digitalne platforme i njome se uvodi prva pravila EU-a o upotrebi umjetne inteligencije na radnom mjestu.
“Ovo je prvi zakon EU-a u povijesti koji regulira algoritamsko upravljanje na radnom mjestu i postavlja minimalne standarde EU-a za poboljšanje radnih uvjeta za milijune radnika na platformama diljem EU-a”, rekao je belgijski ministar gospodarstva i zapošljavanja Pierre-Yves Dermagne.
Prije samog sastanka Vijeća za zapošljavanje i socijalna pitanja nije bilo jasno hoće li postignuti kompromis biti prihvaćen, odnosno hoće li biti osigurana kvalificirana većina. Na kraju su dogovor podržale Estonija i Grčka koje su u veljači bile sudzržane.
Njemačka je ostala suzdržana zbog nesuglasica unutar vladine koalicije.
Više od 28 milijuna osoba u EU-u radi putem jedne ili više tih digitalnih radnih platformi, a do 2025. očekuje se da će ih biti 43 milijuna.
Osobe koje rade putem digitalnih radnih platformi obavljaju čitav niz zadaća (poslove dostave, prevođenja, unos podataka, čuvanje djece, skrb za starije, taksi usluge).
Rad putem platformi većinom im je dodatan izvor prihoda, uz redovito zaposlenje. Od preko 28 milijuna osoba koje u EU-u rade putem platformi većina je trenutačno formalno samozaposlena. Niz tih osoba, međutim, mora se pridržavati mnogih pravila i ograničenja koja vrijede za zaposlene radnike.
To upućuje na činjenicu da su oni zapravo u radnom odnosu te bi stoga trebali uživati radna prava i socijalnu zaštitu koji se jamče zaposlenim osobama na temelju nacionalnog prava i prava EU-a.