"Proširenje Europske unije je najviši stupanj preventivne diplomacije", rekla je Zovko, koja je bila izvjestiteljica Europskog parlamenta za preporuku o ulozi preventivne diplomacije Europske unije u rješavanju zamrznutih sukoba diljem svijeta. Njeno izvješće su eurozastupnici usvojili u srijedu s 533 za, 64 protiv i 25 suzdržanih.
Ukrajina i Moldavija dobile su zeleno svjetlo za početak pristupnih pregovora u prosincu prošle godine, što je manje od dvije godine od podnošenja zahtjeva za ulazak u EU. Približavanje tih zemalja Uniji ubrzala je ruska agresija na Ukrajinu.
BiH i Gruzija, kojoj je u prosincu odobren status kandidata, sada su jedini kandidati za članstvo u EU koji još nisu za pregovaračkim stolom, dok Bruxelles Kosovo i dalje smatra potencijalnim kandidatom.
"Smirivanje tenzija, guranje zemlje dalje ka Europskoj uniji i rješavanje izbornog zakona u Bosni i Hercegovini" načini su preventivne diplomacije u odnosu na susjednu zemlju, naglasila je članica AFET-a, dodavši da i ovo izvješće preporuča da se otvore pristupni pregovori Bosni i Hercegovini s EU-om.
Dodala je da je za izbjegavanje sukoba nužna demokratizacija društva, kao i slobodni i pošteni izbori.
"Bez pravednih izbora, ako nisu svi ljudi zadovoljni i osjećaju se kao da njihov glas nije uvažen, ne može biti ni mira u zemljama. Kroz poštivanje izbornih rezultata, smirujete tenzije u zemlji", rekla je Zovko.
Kako bi preventivna diplomacija bloka s 27 članica imala učinka, nužna je jedinstvenost EU-a koju je često teško postići, uglavnom zbog ekonomskih interesa ili interesa biračkog tijela, govori Zovko, ali dodaje da se negdje mora povući granica.
"Trebamo imati jedinstveni pristup oko toga što osuđujemo kao nepravedno i ako uzimamo u obzir tragediju jednih, moramo uzeti u obzir i onih drugih. Apsolutno moramo svi biti jedinstveni u osudi agresora jer ako se ne osudi agresija, terorizam, kršenje međunarodnog prava, tu više nema rasprave", rekla je eurozastupnica.
Umjesto da samo reagira na krize, EU bi trebala osnažiti mehanizme kako bi se spriječilo njihovo izbijanje.
"Europa najviše novaca ulaže u razvojnu pomoć i ulaže u obnovu nakon kriza. Zašto ne uložiti manje novca i prevenirati da se populističke snage dovedu do toga da se polarizira atmosfera i da se u biti dovede do sukoba", smatra Zovko.
Zovko pritom napominje da je potrebno razumjeti lokalni i kulturni kontekst zemalja u kojima tinjaju nemiri kako bi se spriječio potencijalni sukob i njegovo širenje, a među usvojenim preporukama navodi se da bi trebalo pomnije pratiti i vrednovati rad posebnih predstavnika, izaslanika i veleposlanika EU-a, kao i da bi se na te pozicije trebali imenovati osobe s iskustvom i dosadašnjim postignućima.
U usvojenom izvješću se navodi i da je nužno uskladiti djelovanje Visokog predstavnika Unije za vanjske i sigurnosne poslove i šefova Europske komisije i Europskog vijeća kad je riječ o predstavljanju Unije, a u svrhu povećanja njezine vjerodostojnosti.
Na konferenciji za medije nakon glasanja, Zovko je istaknula da se ne smiju zatvarati oči na zamrznute sukobe jer sukob može u bilo kojem trenutku opet početi. "Treba postojati pobjednik. Treba postojati gubitnik. I treba pozivati na odgovornost", rekla je eurozastupnica iz redova pučana, dodavši da među svim političkim grupacijama postoji svijest o nužnosti preventivne diplomacije.