Bugarski parlament izglasao je u ponedjeljak ukidanje te mjere koja je uvedena 13. listopada. Porez je iznosio 10 eura po MWh plina koji se prenosi plinovodom Turski tok.
Riječ je u početku bila o tome da se "smanji profit" Gazpromu, no provedba mjere pokazala se složenom i ruski div nikada nije isplatio traženi novac.
Budimpešta i Beograd, koji ovise o ruskim energetnima i žele sačuvati veze s Kremljom, ocijenili su da je riječ o "neprijateljskoj mjeri koja ugrožava njihovu energetsku opskrbu".
Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto zaprijetio je da će blokirati ulazak Bugarske u šengenski prostor ako porez ostane na snazi.
"Ako Mađarska poštuje ono što je obećala, veto mora biti odmah ukinut", rekao je bugarski premijer Nikolaj Denkov za bugarsku televiziju.
Nizozemska je prošli tjedan ocijenila da Sofija ispunjava sve uvjete za ulazak u šengenski prostor, a Austrija je poručila da je spremna popustiti, ali samo kad je riječ o zračnom prometu s Bugarskom i Rumunjskom i to pod uvjetom da se pojača sigurnost na vanjskim granicama EU-a.
Zapadnoeuropske zemlje uložile su velike napore u smanjenje ovisnosti o ruskom plinu, a Mađarska, zemlja bez izlaza na more, uglavnom preko Bugarske i Srbije godišnje nabavlja 4,5 milijardi kubičnih metara plina iz Rusije prema ugovoru potpisanom 2021.
Bugarski zastupnici su također usvojili odluku o zabrani izvoza goriva proizvedenog od ruske nafte od 1. siječnja 2024. i okončanju prerade nafte porijeklom iz Rusije u rafineriji nafte Lukoil Neftoćim Burgas pod ruskom kontrolom, od 1. ožujka 2024., prenosi agencija BTA. Time je okončano izuzeće Bugarske od embarga EU-a na uvoz nafte iz Rusije koje je Evropska komisija odobrila 2022. zbog njezine specifične geografske izloženosti.