Belgija je kao prioritete svoga predsjedanja istaknula zaštitu građana, jačanje gospodarstva i pripreme za zajedničku budućnost.
Španjolska, pak, ističe da je tijekom drugog polugodišta protekle godine uspjela dovršiti nekoliko iznimno važnih zakonodavnih paketa, između ostaloga dogovor o paktu o migracijama i azilu, reformu tržišta električnom energijom, postavljanje temelja za reguliranje umjetne inteligencije i nova fiskalna pravila.
Belgija će u sljedećih šest mjeseci po 13. put predsjedavati Vijećem EU-a, sa sloganom “Zaštiti, ojačati, pripremiti”.
“Prvi element je zaštititi naše građane, što znači pružiti sigurnost i osigurati blagostanje, štititi naše granice, jačati socijalni i zdravstveni program, očuvati jedinstvo i podupirati Ukrajinu”, rekao je belgijski premijer Alexander De Croo, predstavljajući program predsjedanja.
Drugi je prioritet jačati gospodarstvo, konkurentnost europskog gospodarstva na globalnoj razini i istodobno provesti zelenu, digitalnu i za sve pravednu tranziciju, a treći je pripremiti EU da može učinkovito odgovoriti na izazove budućnosti.
Belgiji samo četiri mjeseca vremena
Glavna zadaća rotirajućeg predsjedništva je usuglašavanje zakonskih prijedloga između dviju zakonodavnih institucija - Europskog parlamenta i Vijeća EU-a.
Belgija će za pregovore u ime Vijeća EU-a ovaj put imati samo četiri mjeseca na raspolaganju jer se u travnju održava zadnja plenarna sjednica Europskog parlamenta u ovom sazivu.
Stoga će prioritet belgijskog predsjedništva biti dovršiti što više posla na zakonodavnom planu, a zadnja dva mjeseca predsjedanja pozornost će biti usmjerena na raspravu o budućnosti EU-a, na pripremu novog strateškog programa EU-a za razdoblje do 2029. i na pripremu za sljedeći institucionalni ciklus s novim sazivom Europskog parlamenta i novom Komisijom.
Ove godine Uniju očekuju izbori za Europski parlament, zatim izbor nove Europske komisije i novog predsjednika Europskog vijeća.
Izbori za Europski parlament održat će se od 6. do 9. lipnja, a belgijski građani imat će istodobno nacionalne parlamentarne izbore.
Godina koja je upravo započela neće biti izborna samo u Europi. U preko 40 zemalja u svijetu građani će izići na izbore, između ostaloga u Sjedinjenim Državama, Rusiji, Indiji, Indoneziji, Meksiku, što je gotovo polovica svjetske populacije.
Europo, sama si
Belgijski premijer De Croo u intervjuu za dva vodeća belgijska dnevna lista, Le Soir na francuskom i De Standaard na nizozemskom, ističe da europski građani žele da ih EU štiti u svijetu koji nije baš prijateljski nastrojen, stoga će se Europa morati više oslanjati na samu sebe.
“Živimo u prijelomnom trenutku, ovo je prvi put u povijesti Europe da je jasno da Sjedinjene Države neće biti njezin bezuvjetni saveznik. To smo već osjetili s (bivšim predsjednikom Donaldom) Trumpom, a bit će još trenutaka u sljedećih 20 godina kada Sjedinjene Države neće biti bezuvjetni saveznik, možda već od sljedećih izbora”, rekao je De Croo.
Dodaje kako je Rusija “aktivni neprijatelj naše demokracije”, a Kina “gospodarski suparnik s kojim trgujemo, a koji također ima elemente neprijateljskog ponašanja”.
“Poruka je jasna, Europo, sama si. Mi smo danas na neki način jedini koji štitimo naše interese. Možemo se žaliti, ali to je nova realnost. Potrebna nam je Europa koja nas brani u ovom geopolitičkom svijetu, ne samo riječima, nego i mišićima. I trebat će evoluirati jer Europa u sadašnjem obliku to nije u stanju”, kaže belgijski premijer.
Također ističe da EU treba podržavati Ukrajinu “kolikogod bude potrebno”.
De Croo ističe da je apsolutni prioritet belgijskog predsjedanja dovršiti zakonodavni posao na paktu o migracijama i azilu, o čemu je postignut dogovor tijekom španjolskog predsjedanja, a nakon toga “pomiriti” klimatsku politiku i gospodarstvo, budući da su ekologija i industrija često nepotrebno suprotstavljeni.
Treći prioritet je priprema za proširenje. “Moramo postati bolji prije nego što postanemo veći, moramo bolje funkcionirati prije nego narastemo”, rekao je.
Orban idući predsjedatelj
Europsku uniju već 1. veljače čeka važna zadaća. Tada je zakazan izvanredni samit čelnika Unije na kojem bi trebali postići dogovor o reviziji sedmogodišnjeg proračuna koji uključuje i paket pomoći Ukrajini u iznosu od 50 milijardi. Načelni dogovor 26 članica o tome je već postignut na samitu sredinom prosinca, ali je jedna zemlja, Mađarska, bila protiv.
De Croo je pohvalio mađarskog premijera Viktora Orbana za “konstruktivnu odsutnost” jer je na zadnjem samitu izlaskom iz dvorane odlučio ne blokirati otvaranje pregovora s Ukrajinom.
Orbanova Mađarska, koja ja posljednjih godina u stalnom sukobu s europskim institucijama i većinom država članica, predsjedavat će Vijećem EU-a u drugoj polovici ove godine, a De Croo kaže da od toga ne treba raditi dramu.
“Svatko ima pravo na predsjedanje. Neki su rekli da treba otkazati mađarsko predsjedanja. To bi bila glupost!..Viktor Orban će imati predsjedanje. Neki su također skloni misliti da ‘predsjedati’ znači da sami odlučujete. Naprotiv, predsjedanje vas obvezuje da tražite konsenzus. Bit će to interesantno iskustvo za Viktora, rijetko se nalazi u takvoj poziciji”, kaže De Croo.