Inicijatorica i organizatorica ovogodišnjeg, šestog po redu, "Najdonatora" Biljana Borzan istaknula je kako se tim priznanjem potrošačima želi pokazati da postoje tvrtke koje društveno odgovorno posluju, koje su humanitarno angažirane i koje imaju osjećaj za one koji su u potrebi.
Prema podacima državnih tijela, ukupna prodajna vrijednost donirane hrane bez PDV-a lani je iznosila 4.927.166,11 eura, odnosno preko 37 milijuna kuna, što je rekordni iznos od pokretanja inicijative "Najdonator" 2018. godine, a od tada je i ukupna količina donirane hrane veća za 25 posto, istaknula je Borzan.
"Dokle god ima gladnih ljudi, dokle god su socijalne samoposluge poluprazne, potrebe za ovakvim akcijama svakako ima i mi moramo učiniti sa svoje strane sve što je moguće kako bismo brojke još učinili boljima", dodala je.
Konzum po šesti put Najdonator, Kaufland prvi
Najviše donacija hrane među velikim tvrtkama, u vrijednosti od 1.217.938,80 eura bez PDV-a, prošle godine prijavio je Konzum i šesti put za redom postao Najdonator.
Voditeljica Odjela zaštite okoliša i prirode u Konzumu Mira Kraljić istaknula je kako četvrtina svih donacija dolazi iz Konzuma čime utječu na kvalitetniju prehranu socijalno ugroženog stanovništva, a prošle godine donirali su 360 tona hrane.
Hrana se donira putem posrednika, uglavnom humanitarnih udruga, koje je odobrilo Ministarstvo poljoprivrede, a koji zatim odlučuju o tome kome je ta hrana najpotrebnija, objasnila je Kraljić.
Uglavnom doniraju svježe proizvode - meso i mesne proizvode, mliječne proizvode, kruh te voće i povrće.
Kaufland je prošle godine donirao hranu prodajne vrijednosti 721.703,32 eura bez PDV-a, odnosno 0,11 posto udjela u godišnjem prihodu. To je među velikim tvrtkama najveći udio donacija te je Kaufland po prvi put postao Najdonator.
Voditeljica Korporativnih komunikacija Kauflanda Marija Franić rekla je kako je važno govoriti o smanjivanju bačene hrane i donacijama.
Lani su donirali preko 220.000 komada pekarskih proizvoda i preko 320 tona voća i povrća koji su uz pomoć Hrvatskog Caritasa i Hrvatskog Crvenog križa došli do pučkih kuhinja i socijalno ugroženih.
Primjerice, u slučaju pekarskih proizvoda, doniraju se proizvodi koji se do kraja tog dana ne prodaju. Nakon zatvaranja hrana se kontrolira prema strogim kontrolama kvalitete te se pakira u prehrambenu foliju i odlaže, a idućeg jutra po robu dođe volonter.
Treće priznanje za Sana delikatese
U kategoriji mikro, malih i srednjih tvrtki, Najdonator treću godinu za redom postale su Sana delikatese iz Koprivnice doniravši hranu prodajne vrijednosti 16.964,16 eura bez PDV-a, što čini 1,37 posto godišnjeg prihoda tvrtke.
Vlasnica i direktorica tvrtke Silvija Repić istaknula je kako doniraju od osnutka prije 10 godina jer im je bilo moralno grozno bacati hranu. Drugi razlog je bila ekologija, ali i poticajna ušteda na PDV-u.
Repić je navela kako njihov tim, a samo ih je 12, svakodnevno obilazi teren i prodajna mjesta kako bi prikupili hranu prije isteka roka trajanja i donirali je humanitarnim udrugama.
To je velik posao i nije uvijek jeftin, no Repić je poručila kako žele pokazati svim malim poduzećima da se može donirati i da je svaki komad hrane bitan s obzirom na broj ljudi koji su u potrebi.
Kućanstva najviše bacaju hranu
Na otpadu završi 10 posto sve hrane koja dođe na europsko tržište, upozorila je Borzan.
Istraživanja tako pokazuju da se u Hrvatskoj godišnje baci 286,3 tisuća tona hrane, odnosno 71 kilogram po stanovniku. Istovremeno se u Europskoj uniji baci preko 57 milijuna tona hrane godišnje ili 131 kilogram po stanovniku.
Države EU-a su se obvezale do 2030. prepoloviti te količine, što znači da je cilj za Hrvatsku imati manje od 143 tisuće tona bačene hrane godišnje.
Iako smo u ukupnom zbroju bačene hrane među najboljima u EU, Borzan je upozorila kako je u kućanstvima slika drugačija s obzirom na to da hrvatska kućanstva stvaraju čak 76 posto ukupnog otpada od hrane na razini zemlje, dok je prosjek EU 53 posto.
Nadalje, oko 20 posto hrane na europskoj razini baci se u fazi prerade, 11 posto u fazi primarne proizvodnje, devet posto u ugostiteljstvu i sedam posto u prodaji i distribuciji.
Europarlamentarka je ocijenila kako je bacanje hrane u kućanstvima posljedica konzumerizma, odnosno ponuda u trgovinama - kupiš dva, dobiješ tri, a zapravo ti treba jedan pa onda hrana propadne.
Istaknula je potrebu opsežne edukativne kampanje, već od dječje dobi, kako bi se kupovalo osmišljeno, prema potrebama kućanstva, a ne stihijski.
EU još uvijek bez novog sustava označivanja hrane
Borzan je pri tome navela kako Europska komisija još uvijek nije predložila novi sustav označavanja rokova trajanja hrane kojem je cilj spriječiti bacanje hrane zbog nerazumijevanja razlike u roku "upotrijebiti do" i "najbolje upotrijebiti do".
"Stvari se stalno odgađaju, moram priznati da ne znam zašto, ali to je poražavajuće jer je količina bačenog smeća danas takva da vi to više ne možete zbrinjavati. Najveći apsurd bacanja hrane je u tome što danas na smetlištu imamo veću količinu trule hrane nego što je količina ambalaže", upozorila je.