Europski prostor zdravstvenih podataka (EHDS), o kojem su eurozastupnici na plenarnoj sjednici u Strasbourgu, prvi je prijedlog u uspostavi zajedničkog europskog podatkovnog prostora koji će se baviti izazovima specifičnim za zdravlje te će biti sastavni dio izgradnje Europske zdravstvene unije.
EHDS će stvoriti zajednički prostor u kojem fizičke osobe mogu jednostavno kontrolirati svoje elektroničke zdravstvene podatke.
Također će omogućiti istraživačima, inovatorima i kreatorima politike korištenje ovih elektroničkih zdravstvenih podataka na pouzdan i siguran način koji čuva privatnost, tumači se u izvješću na kojem je kao suizvjetitelj radio hrvatski eurozastupnik Tomislav Sokol.
"Ovo je u svakom slučaju nešto posve novo. To će za sve ljude značiti izuzetno puno, najviše one koji putuju, koji idu iz jedne države u drugu, ali i, recimo, ako živite u Zagrebu a morate kod doktora u Dubrovnik, on će odmah vidjeti sve vaše podatke koji su vam bitni i prepisati terapiju bez da mora konzultirati Zagreb i tako dalje", rekao je Sokol u izjavi za Hinu.
"Dakle, sve će biti u digitalnom obliku, dostupno preko laptopa ili preko mobitela i vi gdje god putujete kad trebate ići kod doktora on će moći vidjeti vaše zdravstvene podatke", objasnio je.
HDZ-ov eurozastupnik bio je izvjestitelj Odbora EP-a za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane za Nacrt izvješća o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o europskom prostoru za zdravstvene podatke, dok je talijanska zastupnica Annalisa Tardino iz desnog kluba Identitet i demokracija izvješće pripremala ispred Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove.
Izvješće je Europski parlament usvojio s 516 glasova a protiv je bilo 95 zastupnika.
U smislu prava pacijenata i toga što Europa radi u području zdravstva, to je izuzetno značajno, jer znači uspostavu jedinstvenog europskog elektronskog formata za zdravstveni karton i uspostavu jedinstvenih standarda kako će se svi ti podaci razmjenjivati, kaže Sokol.
Sokol, međutim drži da, iako je riječ o puno jačem djelovanju u europskom području zdravstva, uredba ne širi nadležnosti EU-a u području zdravstva jer su one definirane ugovorima i ne izlaze iz njihovih sadašnjih okvira.
Naglašava da nakon glasanja u Europskom parlamentu počinju pregovori s državama članicama u Vijeću EU-a. "Neće ništa biti usvojeno oko čega se nisu suglasile i države članice. Naravno da će postojati mehanizmi zaštite i samih država i njihove autonomnosti u vezi s zdravstvom".
Također ističe kako će i pacijenti moći ograničiti pristup svim ili dijelu svojih podataka. "Ako imate zdravstvene podatke gdje vam piše, recimo, da imate neki mentalni problem, vi možete zabraniti pristup tim podatcima svim drugim liječnicima koji vas liječe osim vašeg psihijatra".
Dok je primarna uporaba elektroničkih zdravstvenih podataka predviđena za fizičke osobe, odnosno pacijente i njihove liječnike, EHDS kao sekunadrni cilj predviđa uporabu tih podataka u znanosti, istraživanju ali i izvanrednim zdravstvenim krizama poput pandemije covida-19.
"To je nešto što do sada nije postojalo a imamo golemu količinu zdravstvenih podataka. Zdravstveni sustav je sustav koji je najviše podataka producira na dnevnoj bazi i ti podaci se mogu koristiti za mnogo toga", kaže Sokol i kao primjer navodi da se oni mogu koristiti u odgovoru na pandemije te za potrebe istraživanja, primjerice, rijetkih bolesti u slučaju gdje nema dovoljno pacijenata za treću fazu kliničkih ispitivanja.
Usvojeno izvješće stoga ocjenjuje da ta sekundarna uporaba zdravstvenih podataka može znatno pridonijeti ciljevima javnog zdravlja i javnom interesu, no upozorava da ne smije biti dopuštena na štetu osoba ili skupina u gospodarskim djelatnostima, posebno na tržištu rada ili pri pružanju financijskih usluga.
EHDS je "korak prema Europskoj zdravstvenoj uniji, ali uz dovoljno osigurača koji jamče da će se zaštititi i nacionalne nadležnosti i nacionalna autonomija u definiranju zdravstvenih politika", zaključio je Sokol u razgovoru za Hinu uz napomenu da EP traži da se državama da više vremena za provedbu nego što je to predložila komisija.
Parlament pored toga traži i dodatno financiranje s europske razine za implementaciju, odnosno da EU u reviziji višegodišnjeg proračunskog okvira u tu svrhu osigura puno više dodatnih sredstava kako bi sve države bile u jednakoj poziciji, neovisno o nacionalnim proračunima.