''Kao referent za zaštitu okoliša, između ostalog, radila sam i na projektima izgradnje reciklažnog dvorišta s infrastrukturom, pripremi prijave projekata izgradnje i opremanja postrojenja sortirnice i kompostane na javne pozive za EU sufinanciranje, tako da mi je priča oko europskih projekata itekako poznata. Iako sam zapravo nova u Gradskoj upravi, zahvaljujući spomenutim projektima surađivala sam s većinom ljudi iz Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i uređenje prostora te nećemo dodatno trošiti vrijeme na upoznavanje'', rekla je već na početku svojega mandata Kristina Kocur, uz napomenu da je prvi najveći projekt na kojemu će intenzivno raditi izgradnja i opremanje sortirnice te kompostane.
Stoga je upravo ona i više nego kompetentna za razgovor o ekologiji, gospodarenju otpadom, ali i cjelokupnoj ''zelenoj tematici'', koja je sada već nužna u svakodnevnom životu, kao zalog budućnosti.
Bjelovar je grad-pionir u mnogim projektima, a jedan od njih je upravo okretanje prema ekološkoj održivosti i životu po mjeri građana. Po čemu se Bjelovar najviše ističe u tom pitanju?
Puno se radi na dobrobiti naših građana, puno je projekata, ideja i zamisli. Grad Bjelovar ide smjerom koji smatra važnim za budućnost, a to je upravo okretanje prema ekološkoj održivosti koja, konkretno u ovom slučaju, uključuje razvijanje sustava gospodarenja otpadom, izgradnju zelene infrastrukture te kao veliki potencijal boljitku lokalne zajednice upravo korištenje obnovljivih izvora energije, pri čemu prvenstveno mislim na geotermalnu energiju. U tom smislu cilj je osigurati i razvoj gospodarstva, proizvodnju i potrošnju uz održavanje resursa.
Na čemu temeljite svoja saznanja, a onda primjenu u zelenoj tranziciji?
Nacionalnom razvojnom startegijom RH do 2030. godine kao strateškim dokumentom, definiran je razvojni smjer zelena i digitalna tranzicija koja će se ostvarit prelaskom na čistu energiju, poticanjem zelenih i plavih ulaganja, dekarbonizacijom zgrada, razvojem kružnog gospodarstva, jačanjem samodostatnosti u proizvodnji hrane, razvojem biogospodarstva te očuvanjem i obnovom ekosustava i bioraznolikosti.
U Gradu Bjelovaru prepoznat je značaj ovakvog dokumenta i radi se puno na tome da se on i zaista počne primjenjivati te se teži ostvarivanju zadanih ciljeva kroz projekte koji su u tijeku i koje ćemo tek provoditi. Jako je bitno početi na vrijeme pripremati projekte, imati dobre ideje i spreman čekati Javne pozive za sufinanciranje kako europske tako i nacionalne.
Grad je poznat i po pametnom korištenju geotermalne energije. Što nam možete reći o tome?
U Hrvatskoj postoje veliki potencijali za povećano korištenje geotermalne energije. Trenutno se u Hrvatskoj geotermalna energija koristi na 16 lokacija u toplicama, na dvije lokacije u staklenicima za proizvodnju povrća te na još tri lokacije za grijanje, a sve lokacije zajedno koriste oko 89 MW energije iz geotermalnih izvora.
Grad Bjelovar dobio je sredstva iz financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora (EGP) i Norveškog financijskog mehanizam (EEA) iz programa ''Energija i klimatske promjene''. Upravni odjel za komunalne djelatnosti i uređenje prostora pripremio je dva projektna prijedloga.
Prvi projektni prijedlog "Izrada tehničke dokumentacije za korištenje geotermalne energije na području Velikog Korenova", ukupne vrijednosti 309.320 eura prijavljen je u studenom 2021. godine, a drugi projektni prijedlog "Povećanje kapaciteta za proizvodnju geotermalne energije-infrastrukturni radovi na bušotini Korenovo GT-1, ukupne vrijednosti 3500 eura krajem prosinca 2021. godine. Grad je korisnik oba projekta s partnerima EFLA Consulting Engineers s Islanda kao partnerom iz zemlje donatora s višegodišnjim iskustvom i radom na projektima vezanim uz korištenje geotermalne energije te Termama d.o.o. Bjelovar. Oba projekta se provode do 30. travnja 2024. godine i imaju za cilj povećati proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, smanjenje emisije CO2 te povećanje sigurnosti opskrbe energijom.
Provedbom oba projekta uslijedili su nam vrlo opsežni, kompleksni i zahtjevni radovi, a većina će tek uslijediti. Izrada istražne bušotine geotermalne vode složeni je radni proces koji obuhvaća niz inženjerskih aktivnosti. Geotermalna energija dobivena iz bušotine Korenovo GT–1 koristit će se u toplinarske svrhe za snabdijevanje planiranog bazenskog kompleksa u Velikom Korenovu toplinskom energijom, buduće Poslovne zone Veliko Korenovo, ali i planirane stakleničke poljoprivredne proizvodnje na području Velikog Korenova. Koristi od projekta imat će krajnji korisnici proizvedene geotermalne energije: poduzetnici, poljoprivrednici, korisnici bazena i sportsko rekreativnog centra, lokalno stanovništvo te cjelokupna zajednica zbog povećanje kvalitete zraka uslijed smanjenja emisije CO2.
Ovaj mjesec planirano je potpisivanje ugovora na infrastrukturnim radovima, s najpovoljnijim operaterom, nakon provedenog postupka javne nabave. Početak samog bušenja očekujemo krajem ove, a najkasnije početkom iduće godine.
Grad tu sa svojim planovima po pitanju korištenja geotermalne energije ne staje.
U međuvremenu je Upravni odjel izradio Studiju procijene geotermalnog potencijala na području Grada Bjelovara, koja daje pregled energetski geotermalnog potencijala podzemlja grada Bjelovara. Dobiveni rezultati Studije ukazuju na mogućnost istraživanja i korištenje, tj. potencijalnih budućih geotermalnih polja u Gradu.
Napravljena studija nam je bila temelj za pokretanje postupka ishođenja nove Dozvole za istraživanje u istražnom prostoru ''Bjelovar'', koja je trenutno u proceduri i koja se nadovezuje s istražnim prostorom ''Korenovo''.
Foto: Kristina Kocur
Grad Bjelovar
Primjetno je i da puno ulažete u zelene komplekse u gradu- što je u tom segmentu Bjelovar učinio?
Razvoj Zelene Infrastrukture gradova danas postaje globalni alat za borbu protiv klimatskih promjena, a što je prepoznato i na razini Europske unije, koja kroz svoje strateški važne dokumenate promiče i obvezuje države članice na implementaciju strateškog planiranja zelene infrastrukture.
Tako je i Grad Bjelovar, kao jedan od prvih gradova u RH izradio i usvojio Strategiju zelene urbane obnove Grada Bjelovara za razdoblje od 2021. do 2030., koja je temeljni dokument za definiranje vizije i koncepta razvoja zelene infrastrukture na području Grada, između ostaloga i preglednik inicijativa i projekata, što se odnosi na zelene osi i kružne veze između područja i unutar staništa, pješačko-biciklističke staze koje povezuju područja, zaštitne šume i parkove unutar zelenog prstena oko i u naselju, eko parkove, agrikulturne krajobraze, vidikovce, muzeje i paviljone na otvorenom (interpretacija, edukacija), aktiviranje rubnih dijelova grada i sl.
Odlukom o izradi ovakvog dokumenta među prvim smo gradovima u RH koji planski potiču zelene investicije, smanjenje efekta toplinskih otoka i temperature u gradu, prilagođavanje klimatskim promjenama, kao i ublažavanje posljedice tih promjena, smanjenje emisije stakleničkih plinova te očuvanje i obnavljanje kvalitete zraka, vode i tla, poboljšanje kvaliteta života i uvjeta stanovanja u gradu, poboljšanje stanja i povećanje tržišne vrijednosti nekretnina, povećanje svijesti o važnosti zelene infrastrukture.
Sada imamo uređenih zelenih površina 720.000 m2 koje planiramo u narednom razdoblju proširiti. Nedavno smo javnosti predstavili Prostorno programsku studiju s idejnim rješenjima parkova u Bjelovaru. Studijom su obuhvaćene tri lokacije zelenih površina u gradu za koje su definirani sadržaji te ponuđeno idejno rješenje krajobraznog uređenja za svaku pojedinu lokaciju: Zeleno-plavi park (neuređena zelena površina – sjever grada), Sportsko-rekreacijski park (neizgrađeni prostor istočno od gradskog stadiona) i Eko park (livada na području Levijevog brijega).
Potreba za uređenjem navedenih lokacija proizašla je iz analiza rađenih upravo u sklopu izrade dokumentacije za usvojenu Studiju zelene urbane obnove Grada Bjelovara, a s ciljem obnove i revitalizacije postojeće kulturne i prirodne baštine grada kao dio povijesne cjeline grada u svrhu uspostave značajnog javnog, društvenog, kulturnog i edukativnog prostora tvoreći planirani ''’zeleni koridor''’ grada Bjelovara.
Strategijama zelene urbane obnove razvijaju se infrastrukturni projekti koji zahtijevaju velika financijska sredstva, koja iz lokalnog proračuna neće biti dovoljna za provedbu projekata te je važno sagledati različite mogućnosti financiranja. Jedan od mogućih izvora svakako su fondovi i financiranje Europske unije, a zelena infrastruktura i kružno gospodarenje prostorom i zgradama među važnijim su mjerama koje će se financirati novim razdobljem 2021. – 2027.
Stoga smo mi u Odjelu počeli planirati na vrijeme, pripremamo kompletnu projektnu tehničku dokumentaciju za navedene lokacije. Za sportsko-rekreacijski park kod gradskog stadiona, ona je već izrađena, u fazi smo ishođenja građevinske dozvole i nakon čega će Odjel izraditi projektnu prijavu na otvoreni Javni poziv ''Pilot projekt razvoja zelene infrastrukture i/ili kružnog gospodarenja prostorom i zgradama'' do kraja godine, raspisan od strane Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Nadamo se pozitivnom rezultatu.
Koliko je samo zelenilo važno u svakodnevnom životu, što kažu građani?
Od građana u principu dobivamo pozitivne reakcije na sve ovo što smo dosada predstavili. U postupku izrade Strategije zelene urbane obnove provedena je anonimna anketa među građanima, da iskažu svoje stavove i mišljenja o važnosti otvorenih gradskih površina, s ciljem unaprjeđenja otvorenih površina na cjelokupnom gradskom području. Bilo je tu svakakvih odgovora i očekivala sam veći odaziv.
Obzirom na dobivene rezultate, mogli smo zaključiti da su građani djelomično zadovoljni svojom zelenom infrastrukturom i da su istovremeno zadovoljniji količinom zelenih otvorenih prostora nego njihovim trenutnim stanjem, tu su prvenstveno mislili na pojedina dječja igrališta.
Ukupno je najveći broj ispitanika smatrao da bi prednost realizacije trebalo dati formiranju drvoreda i ozelenjavanju cestovnih prometnica, nakon čega slijede pješačke staze unutar naselja, ozelenjavanje javnih parkirališta, dječja igrališta, cvjetne livade za oprašivače te zaštitno zelenilo prema industrijskim postrojenjima. Među podnesenim prijedlozima ističu se izletišta i šetnice uz gradske potoke, prostori za roštiljanje i druženje, arboretum i adrenalinski park.
Iz navedenog se vidi da smo već i ovim idejnim rješenjima uređenja parkova uvažili dobar dio prijedloga građana.
Kako inače Bjelovar stoji sa zelenom infrastrukturom?
Kako sam već i ranije rekla, trenutno imamo uređenih zelenih površina oko 720.000 m2 koje planiramo u narednom razdoblju proširiti, projektima koja sam navela.
Isto tako, moram istaknuti, posljednji odobreni projekt ''Zelena mreža Bjelovara'', koji smo u Odjelu izradili i prijavili u lipnju ove godine, na Javni poziv Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za neposredno sufinanciranje mjera prilagodbe klimatskim promjenama u svrhu jačanja otpornosti urbanih sredina, ukupne vrijednosti 336.081,25 eura.
Projektom se želi unaprijediti povezanost zelene infrastrukture urbane sredine te poboljšati kvalitetu postojećih javnih zelenih površina Grada Bjelovara kao što su Korzo, glavni gradski park i sportsko-rekreacijski park Borik, a kroz ozelenjivanje i unaprjeđenje prometnih koridora stvoriti zelene ulaze u Bjelovar uspostavom drvoreda i ozelenjivanje cestovnih pravaca, a sve kako bi se povećala otpornost lokalne zajednice prema klimatskim promjenama.
Provedbom projekta "Zelena mreža Bjelovara" zasadit će se 366 novih stabala, postaviti 55 klupa, 52 žardinjere i 26 koševa za otpatke i 12 za selektiranje otpada i tri javne česme. Kako bi se ublažile posljedice klimatskih promjena, projektom se planira ozeleniti dijelove grada stvarajući mrežu zelene infrastrukture, ozelenjivanjem urbanog prostora, što će izravno doprinijeti smanjenju površinskih temperatura zraka u ljetnim mjesecima te stvaranju ugodnijeg životnog prostora kako za stanovnike grada Bjelovara, tako i njegove posjetitelje, a što će sveobuhvatno pridonijeti podizanju kvalitete života.
Strategija zelene urbane obnove Grada Bjelovara ujedno nam je strateški dokument za prijavu na buduće moguće izvore financiranja (projekti iz područja digitalne i zelene tranzicije) projekata, sukladno Programu razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje od 2021. do 2030. godine, koji je donijela Vlada krajem prošle godine.
Dok Zagreb kao hrvatska metropola najveću muku muči s gospodarenjem i odvozom otpada, čini se da ste vi u Bjelovaru pronašli uspješnu formulu za rješenje ovog velikog problema?
Grad Bjelovar često se navodi kao primjer dobre prakse gospodarenja otpadom. Politika gospodarenja otpadom na nivou Europske unije utvrdila je hijerarhiju gospodarenja otpadom koju treba provoditi, a kod koje je odlaganje otpada najmanje poželjan način postupanja s otpadom, dok se sprječavanje nastajanja otpada te oporaba otpada ističu kao najpoželjnije.
Sustav cjelovitog gospodarenja otpadom treba počivati na načelima cirkularne ekonomije i na svakom koraku iskoristiti otpad na najbolji mogući način. Gospodarenje otpadom počinje politikom planiranja i postavljanja glavnih ciljeva koji se žele dostići i upravo se time u Gradu vodimo.
Grad Bjelovar intenzivno je počeo ulagati u sustav gospodarenja otpadom zadnjih nekoliko godina i jedan smo od rijetkih gradova u RH koji je maksimalno iskoristio europske fondove koji su bili na raspolaganju u razdoblju financiranja 2014.-2020. za unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom, što kroz ulaganja u komunalnu infrastrukturu, a što kroz ulaganja u komunalnu opremu.
Na području Grada provodi se organizirani način sakupljanja, odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada. Komunalni i neopasni proizvodni otpad sakuplja komunalno trgovačko društvo Komunalac d.o.o. Bjelovar, čiji je osnivač i 100 posto vlasnik Grad Bjelovar.
Odlagalište "Doline" prvo je odlagalište u RH izgrađeno prema svim važećim zakonskim propisima uvažavajući sve mjere zaštite okoliša, a u funkciji je od 16. studenog 1998. god.
Foto: Odlagalište Doline
Snimio: Igor Kokoruš
Što se tiče odvojenog sakupljanja otpada, obavlja se u okviru javne usluge prema unaprijed utvrđenom rasporedu na ''kućnom pragu'', putem zelenih otoka i reciklažnih dvorišta. Sakupljeni otpad zbrinjava se kod ovlaštenih oporabitelja otpada.
Ukratko ću vam pobrojati naša dosadašnja ulaganja i tekuće investicije u sustav gospodarenja otpadom kroz provedene projekte, što u infrastrukturu za gospodarenje otpadom, a što u komunalnu opremu.
1. Elektronski sustav evidentiranja pražnjenja spremnika
Sukladno Uredbi uveden je sustav za elektronsku evidenciju odvoza komunalnog otpada u vrijednosti tadašnjih 799.840,00 kuna+ PDV. Korisnicima su paralelno zamijenjeni dotrajali spremnici za otpad i ugrađen je ''čip'' za evidenciju broja pražnjenja spremnika, koji se automatski očitava čitačem ugrađenim na vozilo. Podatak o broju pražnjenja spremnika koristi se za izračun naknade za uslugu sakupljanja i odvoza miješanog komunalnog otpada.
2. Zamjena spremnika za odvojeno prikupljanje otpada
Grad Bjelovar iskazao je interes za nabavu spremnika velikih zapremnina (kontejneri za zelene otoke) i spremnika za domaćinstvo (kante) prema FZOEU u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. U prvoj fazi projekta, nabavljeno je 300 spremnika većih zapremnina, koji su raspoređeni na lokacije postojećih ''zelenih otoka'', krajem 2020. godine, ukupne vrijednosti milijun kuna, udio sufinanciranja Grada Bjelovara iznosio je 15 posto, odnosno iznos od 150 tisuća kuna.
U drugoj fazi projekta nabavljeni su spremnici zapremnine 120l (20.000 komada) i 240l (2.200 komada) za odvojeno sakupljanje papira i plastike za kućanstva, čija je isporuka završila ove godine. Ukupna vrijednost projekta 3.851.640,00 kn, 15 posto vlastita sredstva Grada Bjelovara.
3. Edukacija građana- projekt "Odvoji po boji"!
Grad Bjelovar je 2019. godine provodio projekt informativno izobraznog karaktera ''Odvoji po boji'', sufinanciran sredstvima EU iz Kohezijskog fonda. Obuhvaća aktivnosti kojima je cilj edukacija građana svih dobnih skupina o održivom gospodarenju otpadom, razviti svijest o važnosti odgovornog postupanja sa otpadom, kao i stvaranje novih navika kod građana koji otpad odbacuju u kućanstvu na radnom mjestu, školi, ili vrtiću.
4. Projekt: ''Izgradnja reciklažnog dvorišta u Bjelovaru''
Na lokaciji pored odlagališta, na adresi Prespa bb izgrađeno je, opremljeno i pušteno u rad drugo reciklažno dvorište u ožujku 2020. Vrijednost investicije projekta ''Izgradnja reciklažnog dvorišta u Bjelovaru'' iznosila je 6.507.941,01 kn s PDV-om, od koji je sufinancirano 85 posto vrijednosti EU sredstvima. Time je zadovoljena zakonska odredba o broju izgrađenih reciklažnih dvorišta na području Grada Bjelovara, obzirom na broj stanovnika.
5. Projekt: "Proširenje tijela odlagališta"
Tijekom prve polovice 2021. godine završeno je proširenje tijela odlagališta. Ukupna vrijednost obavljenih radova iznosila je ukupno 3.541.659,34 kn, sufinanciranje FZOEU 60 posto, Komunalac Grad 20 posto u jednakim omjerima. Tijelo odlagališta, dodatna ploha za odlaganje veličine 4 ha. Proširenjem tijela odlagališta povećao se kapacitet za nesmetano odlaganje komunalnog otpada s područja Grada Bjelovara i osam okolnih Općina za naredno razdoblje, odnosno, produljio se vijek trajanja odlagališta Doline.
I za kraj su nam ostale za predstaviti dvije naše najveće investicije:
Projekt: ''Izgradnja i opremanje postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada Grada Bjelovara''
Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt ''Izgradnja i opremanje postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada Grada Bjelovara'' KK.06.3.1.12.0007, potpisan je u prvoj polovici 2021. godine. Ukupna vrijednost projekta iznosi 5.993.399,83 eura, od čega EU sufinanciranje projekta iznosi 4.886.880,85 Eeura, 85 posto. Lokacija se nalazi pokraj RD i odlagališta otpada ''Doline''. Uz Bjelovar, sortirnicu će koristiti i grad Daruvar te 12 općina. U postrojenju za sortiranje, dimenzija 20X78m i površine 1560 m2, izdvajat će se plastika, papir, karton, PET, tekstil, staklo i metal. Provedba projekta rezultirala je izgrađenom i opremljenom sortirnicom. Doprinijet će se povećanju odvojeno sakupljenog komunalnog otpada te se smanjiti količina MKO odloženog na odlagalište.
Projekt: "Izgradnja i opremanje postrojenja za biološku obradu odvojeno sakupljenog biootpada Grada Bjelovara"
Projekt je još uvijek u tijeku, odnosno pri samome kraju. Trenutno se provodi probni rad. Nositelj projekta je Komunalac d.o.o. a ukupna prijavljena vrijednost projekta je 14.671.048,66 kn s PDV-om. EU sufinanciranje, iznosi 50 posto ukupnog iznosa. Lokacija postrojenja se nalazi pokraj novoizgrađene sortirnice, reciklažnog dvorišta i odlagališta otpada ''Doline''. Svrha projekta je uspostava postrojenja za biološku obradu odvojeno sakupljenog biootpada kompostiranjem na području Grada Bjelovara te osam okolnih Općina koje čine uslužno područje Komunalca d.o.o.
Projektom izgradnje kompostane u Bjelovaru izgradit će se i opremiti postrojenje za recikliranje odvojeno sakupljenog biootpada: biorazgradivog komunalnog otpada nastalog u kućanstvu, biološki razgradivog otpada iz vrtova i parkova, kuhinjskog otpada (ostaci i kora voća i povrća, ljuske jaja, talog od kave, vrećice od čaja, ostatci kruha, listovi salate, blitve, kelja i sl.), vrtnog, ili zelenog otpada (uvelo cvijeće, granje, otpalo lišće, otkos trave i živice, zemlja iz lončanica, ostaci voća i povrća i sl.) te malih količina ostalog biootpada (kora drveta, piljevina, papirnate maramice, borove iglice, male količine papira u koje su bili zamotani kuhinjski otpaci). Postrojenje za biološku obradu odvojeno sakupljenog biootpada planira se izvesti u tehnologiji aerobnog kompostiranja u hrpama (gredicama).
Da rezimiram, nabavljena su komunalna vozila, izgrađena dva reciklažna dvorišta, nabavljeni spremnici za odvojeno sakupljanje otpada na zelenim otocima, kao i za kućanstva na kućnom pragu, prošireno tijelo odlagališta, uloženo u edukaciju građana. Kroz narednu 2024. godinu cijela priča po pitanju učinkovitog gospodarenja otpadom bit će zaokružena povećanjem kapaciteta za sortiranje, recikliranje, kompostiranje, odnosno kvalitetnom i učinkovitom novoizgrađenom infrastrukturom, koja je temelj za učinkovito funkcioniranje čitavog sustava gospodarenja otpadom.
Iz godine u godinu količina otpada koja se odlaže na odlagalištu se smanjuje te se istovremeno povećava količina odvojeno prikupljenih komponenti korisnog otpada.
Smatrate li da u Hrvatskoj općenito u Hrvatskoj još nije zaživjela važnost okretanja zelenim tehnologijama, održivom razvoju, ali i svjesnost o tome da smo gotovo iscrpili zemljine resurse i da moramo hitno mijenjati način razmišljanja i življenja?
Usudila bih se reći da zasada još nije, ali promjena ima, vidi se napredak u nekim segmentima. Možda su to ponekad samo kozmetičke promjene u smislu da se izrađuju starteški dokumenti u kojima se definiraju ciljevi i ugrađuju određene mjere za postizanje tih ciljeva, ali za sada to sve ostaje ''na papiru''.
Rijetke su jedinice lokalne samouprave i županije koje zaista provode i imaju želju provoditi zelene politike. Većina čelnika, ne samo u Hrvatskoj, pogledajte na globalnoj razini, smatra da to nije ''njihov problem''. Na brojnim konferencijama i sumitima iz kojih proizlaze razni potpisani Sporazumi, slušamo o održivom razvoju, ekološkom otisku, klimatskim promjenama, ali sve se to brzo zaboravi.
Europska unija nam je ipak nametnula određene ciljeve i mjere kroz zakonodavstvo koje moramo implementirati i kod nas, pa u tome vidim priliku za neke promjene. Novo EU financijsko razdoblje od kojega očekujem puno, a već i sada natječaji iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, ipak stavljaju fokus na zelenu tranziciju.
*Dopušteno je prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autora.
Tekst je nastao u okviru projekta kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije iz ''programa poticanja novinarske izvrsnosti''.
