U četvrtak se održava treći sastanak na vrhu Europske političke zajednice (EPC), neformalnog političkog foruma koji okuplja 44 europske zemlje, koji je nastao nakon ruske invazije na Ukrajinu s ciljem demonstracije jedinstva cijelog kontinenta protiv ruske agresije. EPC je zamišljen kao forum za dijalog i suradnju u pitanjima od zajedničkog interesa između država članica EU-a i zemalja iz njezina susjedstva.
Na sastanku EPC-a očekuje se 50-tak državnih izaslanstava, a njegova najveća vrijednost je što pruža mogućnost za niz bilatralnih sastanaka. Najprije će se održati kratki plenarni sastanak, a nakon toga će rad kroz bilateralne sastanke i u manjim radnim skupinama. Predviđena su četiri okrugla stola na kojima će se raspravljati o multilateralizmu, energiji, okolišu i klimatskim promjenama, digitalizaciji i umjetnoj inteligenciji, sigurnosti i geopolitičkim pitanjima.
U petak je na redu neformalni sastanak na vrhu čelnika 27 država članica na kojem će glavne teme biti proširenje i interne reforme koje EU mora provesti da bi mogao funkcionirati s još većim brojem članica, migracije, obrana, otpornost i konkurentost europskog gospodarstva.
“Ovaj sastanak od velike je važnosti: ne samo da ćemo imati konstruktivan dijalog o najhitnijim pitanjima s kojima se naša Unija trenutačno suočava, poput migracija, on označava početak važnog procesa razmišljanja o budućim prioritetima naše Unije. Počevši od Granade, naše će nam rasprave omogućiti da zajednički zacrtamo smjer za Uniju, definirajući njezin smjer i ciljeve za godine koje dolaze. Rezultat našeg procesa promišljanja u sljedećih nekoliko mjeseci će oblikovati Stratešku agendu za razdoblje 2024.-2029.”, napisao je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel u pozivnom pismu čelnicima država ili vlada članica EU-a.
Proces promišljanja trebao bi dati odgovore na pitanja s kojima je Unija suočena: što države članice rade zajedno, kako će to financirati i na koji način će donositi odluke.
U Granadi će biti usvojena izjava u kojoj bi se zacrtale osnovne smjernice djelovanja. Prema nacrtu te izjave, o kojem se pregovara i koji se može mijenjati, “proširenje je geostrateška investicija u mir, sigurnost, stabilnost i prosperitet”.
Proširenje ponovno u središtu pozornosti
U nacrtu izjave se kaže da obje strane moraju biti spremne za proširenje. “Zemlje koje teže članstvu moraju ubrzati svoje reformske napore, naročito u području vladavine prava, u skladu s prirodom procesa pristupanja temeljenom na zaslugama i uz pomoć EU-a. Paralelno s tim, Unija treba postaviti potrebne unutarnje temelje kako bi bila sposobna za proširenje”, kaže se u nacrtu izjave.
Nakon ruskog napada na Ukrajinu, proširenje, pitanje oko kojeg se godinama ništa bitno nije događalo, ponovno se našlo u središtu pozornosti. Učinjeni su i neki simbolični koraci, Ukrajina, Moldavija i Bosna i Hercegovina dobile su kandidatski status, a formalno su otvoreni pregovori s Albanijom i Sjevernom Makedonijom.
U nekim državama članicama postoji tendencija da pod proširenjem misle u prvom redu na Ukrajinu i da zaboravljaju zapadni Balkan. Hrvatska se uz niz drugih zemalja tome snažno protivi i ističe da zemlje iz njezina jugoistočnog susjedstva ne smiju pasti u drugi plan.
Glavni izazov za proširenje je način odlučivanja u EU-u, gdje se jednoglasnost traži u području vanjske i sigurnosne politike, poreznoj politici, financijama, u nekim područjima pravosuđa i unutarnjih poslova, socijalne politike, što znači da samo jedna članica može blokirati cijeli proces.
Pitanje je treba li za promjenu načina odlučivanja mijenjati ugovore ili se to može učiniti koristeći Opću prijelaznu klauzulu, tzv. premosnicu, iz tih ugovora, koja pod određenim uvjetima pruža mogućnost uvođenja odlučivanja kvalificiranom većinom umjesto konsenzusom
Pitanje proširenja bit će na dnevnom redu i na redovitom sastanku čelnika EU-a, 26. i 27. listopada, a na samitu u prosincu mogla bi, ako se postigne konsenzus, biti donesena odluka o otvaranju pregovora s Ukrajinom i Bosnom i Hercegovinom.
Prije toga, Komisija će krajem listopada objaviti redoviti godišnji paket o proširenju s izvješćima o napretku zemalja kandidatkinja u kojem će izići s prijedlogom postupnog uključivanja tih zemalja u jedinstveno tržište i ponuditi im dodatna financijska sredstva.