U četvrtak 5. listopada održava se treći sastanak Europske političke zajednice, neformalnog političkog foruma koji okuplja 44 europske zemlje.
Taj forum nastao je nakon ruske invazije na Ukrajinu s ciljem demonstracije jedinstva cijelog kontinenta protiv ruske agresije.
Potpora Ukrajini i politika proširenja bit će glavne teme trećeg sastanka Europske političke zajednice.
Na prvom sastanku toga foruma održanom u listopadu 2022. u Pragu, glavne teme su bile pitanja mira i sigurnosti, posebice ruska agresija na Ukrajinu te energetska.
Na sljedećem sastanku u lipnju 2023. u Kišinjevu čelnici su razgovarali o zajedničkim naporima za mir i sigurnost, energetskoj otpornosti te povezivosti i mobilnosti u Europi.
Sljedeći dan, u petak, 6. listopada, održava se neformalni sastanak na vrhu 27 država članica.
Glavne teme bit će proširenje i interne reforme koje EU mora provesti da bi mogao funkcionirati s još većim brojem članica, migracije, obrana, otpornost i konkurentost europskog gospodarstva.
“Proširenje će ojačati europski suverenitet, to je geostrateška investicija u mir, sigurnost, stabilnost i prosperitet našeg kontinenta”, kaže se u nacrtu deklaracije koju bi čelnici trebali prihvatiti na neformalnom samitu.
Nakon ruskog napada na Ukrajinu, proširenje gdje se godinama ništa bitno nije događalo, ponovno se našlo u središtu pozornosti. Učinjeni su i neki simbolični koraci, Ukrajina, Moldavija i Bosna i Hercegovina dobile su kandidatski status, a formalno su otvoreni pregovori s Albanijom i Sjevernom Makedonijom.
Međutim, ti proceduralni koraci ne znače da će te zemlje u dogledno vrijeme doista postati članicama Unije.
Glavni izazov za proširenje je način odlučivanja u EU-u, gdje se jednoglasnost traži u području vanjske i sigurnosne politike, poreznoj politici, financijama, u nekim područjima pravosuđa i unutarnjih poslova, socijalne politike, što znači da samo jedna članica može blokirati cijeli proces.
Pitanje je treba li za promjenu načina odlučivanja mijenjati ugovore ili se to može učiniti koristeći Opću prijelaznu klauzulu iz tih ugovora, koja pod određenim uvjetima pruža mogućnost uvođenja odlučivanja kvalificiranom većinom umjesto konsenzusom.
Nedavno je objavljen prijedlog njemačkih i francuskih stručnjaka o obrisima nove Unije, koji ne donosi ništa bitno novoga i podsjeća na već poznate ideje o “Europi više brzina” ili “Europa koncentričnih krugova”.
Po tom prijedlogu postojala bi četiri kruga integracija. Prvi bi okupljao zemlje iz najuže jezgre koje dijele zajedničku valutu, unutar kojih nema graničnih kontrola.
Drugi krug bi bio Europska unija u cjelini, što uključuje i one zemlje koje su sada izvan europodručja i šengena.
U trećem krugu bile bi zemlje koje formalno nisu članice EU-a i imale bi status pridruženih članica. One bi mogle sudjelovati u jedinstvenom tržištu EU-a.
Četvrti krug bio bi Europska politička zajednica, dakle EU i njezini europski susjedi, koja bi bila platforma za razmjenu mišljenja europskih zemalja koje dijele iste vrijednosti.
Ideja o postupnom uključivanju kandidatskih zemalja u jedinstveno europske tržište čini se da bi najbrže mogla dobiti konkretnije oblike. Očekuje se da će Europska komisija tijekom ovoga mjeseca objaviti redoviti godišnji paket o proširenju s izvješćima o napretku zemalja kandidatkinja u kojem će izići s prijedlogom postupnog uključivanja tih zemalja u jedinstveno tržište i ponuditi im dodatna financijska sredstva.
Sljedeći tjedan u Strasbourgu se održava plenarna sjednica Europskog parlamenta.
Zastupnici će raspravljati i glasati o svom stajalištu o Aktu o slobodi medija i reviziji višegodišnjeg proračuna. Također će razgovorati o Novom paktu o migracijama i azilu, trgovinskim odnosima s Kinom, situaciji na Kosovu i Gorskom Karabahu.
U srijedu će se zastupnicima obratiti češki predsjednik Petr Pavel.
U četvrtak će nadležni odbori održati saslušanje kandidata za novog povjerenika iz Nizozemske Wopkea Hoekstrae i novog izvršnog potpredsjednika za Zeleni plan Maroša Šefčoviča.