U ponedjeljak i utorak u Bruxellesu se održava samiti EU-CELAC, kojim će supredsjedati predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i premijer karipske zemlje Sveti Vincent i Grenadin Ralph Gonsalves u svojstvu privremenog predsjednika CELAC-a. Na sastanku sudjeluju šefovi država ili vlada 27 država članica EU-a i 33 zemlje CELAC-a te predsjednica Europske komisije, visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku te još nekoliko povjerenika.
Na trećem samitu EU-CELAC i prvom nakon 2015. godine raspravljat će se o trgovinskoj suradnji, sporazumu EU-a i Mercosura i o ratu u Ukrajini.
Prema diplomatskim izvorima, obje strane žele postaviti postaviti svoje odnose na održiviju razinu. Između ostaloga, sastanci na vrhu bi se trebali održavati redovitije, a između njih kontakti bi se održavali na nižim razinama.
Komisija je u svojoj strategiji za jačanje partnerskih odnosa s latinoameričkim i karipskim zemljama predložila uspostavu trajnog koordinacijskog mehanizma između dvije regije.
CELAC je regionalni blok osnovan 2010. koji okuplja 33 latinoameričke i karipske države. Cilj mu je udruživanje tih država radi jačanja političkog dijaloga te socijalne i kulturne integracije te regije, poboljšanja kvalitete života i poticanja gospodarskog rasta u regiji. U te 33 zemlje živi oko 600 milijuna stanovnika. EU i CELAC imaju zajedno preko milijardu stanovnika, što je 14 posto svjetske populacije, a na njih otpada 21 posto globalnog BDP-a.
Zemlje CELAC-a imaju jedinstven potencijal u pogledu bioraznolikosti, prirodnih resursa, održive obnovljive energije, poljoprivredne proizvodnje i strateških kritičnih sirovina. U njoj se nalazi 50 posto bioraznolikosti planeta koja je ključna za njegovu ekološku ravnotežu, posebno u Amazoniji. CELAC ima najveći udio obnovljivih izvora energije u svijetu koji je 2021. iznosio 61 posto.
Vrijednost trgovine između EU-a i CELAC-a dosegnula je prošle godine iznos od 369 milijardi eura. EU ima sporazume s 27 od 33 članice CELAC-a, ali neke od najvećih zemalja nisu među njima.
Ratifikacija sporazuma s južnoameričkim trgovinskim blokom Mercosurom, koji uključuje Argentinu, Brazil, Paragvaj i Urugvaj, u zastoju je i na summitu se, prema neslužbenim informacijama, ne očekuju pomaci po tom pitanju.
Iako su EU i Mercosur u lipnju 2019. nakon dva desetljeća pregovora postigli politički dogovor o sporazumu, u Uniji postoji zabrinutost, posebice u pogledu zaštite okoliša u zemljama Mercosura, posebice u amazonskoj prašumi.
U četvrtak se u Bruxellesu sastaju ministri vanjskih poslova država članica EU-a. Ministri će raspravljati o ruskoj agresiji na Ukrajinu, o vanjskopolitičkoj dimenziji gospodarske sigurnosti te o odnosima s Turskom.
U nedjelju, 23. srpnja, Španjolci izlaze na prijevremene parlamentarne izbore. Španjolska je preuzela rotirajuće predsjedništvo Vijećem EU-a, 1. srpnja sa socijalističkom vladom, a moguće da će ga završiti neka druga vlada. Prema anketama, vodi Narodna stranka, koja pripada desnom centru, ali koja vjerojatno ne bi imala dovoljno većinu da sama vlada. Stoga se spominje mogućnost koalicije Narodne stranke i desno-populističkog Voxa. Španjolska spada u izrazito proeuropske države, ali politika Voxa bliže je politikama koje dominiraju u Mađarskoj i Poljskoj.