Istraživanje je provedeno u lipnju u svih 27 država članica.
Na pitanje koja su dva najvažnija pitanja s koja se EU trenutačno suočava, na prvom mjestu je rast cijena i troškova života. U Hrvatskoj je to pitanje stavilo 35 posto anketiranih, a prosjek u EU-u je 27. Na drugom mjesto je međunarodna situacija (27 posto Hrvata, 25 posto europski prosjek).
Na upit koja su dva najvažnija pitanja s kojima se suočava vaša zemlja, 69 posto Hrvata stavilo je na prvo mjesto rast cijena i troškova života, a dok je prosječno na razini EU-a to pitanje smatra najvažnijim njih 45 posto. Na drugom mjestu je za Hrvate ekonomska situacija (30 posto, prosjek u EU-u 18 posto).
Više od dvije trećine Hrvata (68 posto) podržava zajedničku ekonomsku i monetarnu politiku s jednom valutom eurom, što je za pet postotnih poena više nego početkom ove godine. Prosječno na razini EU-a potpora je ostala ista kao i početkom godine, 71 posto, a u eurozoni 78 posto.
Više od polovice anketiranih u Hrvatskoj (51 posto) ima pozitivnu sliku o EU-u (6 posto više u odnosu na početak godine), njih 36 posto je neutralno, a 13 posto ima negativnu sliku. Hrvati imaju pozitivniju sliku EU-a od prosjeka u svih 27 članica - 45 posto ima pozitivnu sliku, 37 posto je neutralno, a 18 posto ima negativnu sliku.
Hrvatski građani podržavaju nešto više zajedničke politike od europskog prosjeka. Tako zajedničku energetsku politiku podržava 76 posto Hrvata (73 posto u EU), zajedničku vanjsku politiku, 74 posto (EU 70 posto). Daljnje proširenje podržava 72 posto Hrvata, a na razini EU-a ta potpora je 53 posto.
Kada je riječ o agresiji Rusije na Ukrajinu i njezinim posljedicama, Hrvati su nešto naklonjeniji Ukrajini od europskog prosjeka.
Velika većina Hrvata (82 posto) podržava financijsku pomoć Ukrajini, na razini EU-a potpora je 75 posto. Za ekonomske sankcije Rusiji je 81 posto Hrvata, u EU-u 72 posto.
Financiranje i nabavu vojne opreme za Ukrajinu podržava 72 posto Hrvata, u EU 64 posto. Kandidatski status Ukrajini podržava 83 posto Hrvata, u EU 64 posto.
Prihvat ljudi koji bježe od rata podržava 91 posto anketiranih u Hrvatskoj, u EU 86 posto.
Građani u Hrvatskoj nešto snažnije podržavaju što brže smanjenje ovisnosti EU-a od ruskih energenata (91 posto) u odnosu na prosjek EU-a (82 posto).
Velika većina građana u Hrvatskoj i u cijeloj Europskoj uniji podržava energetsku tranziciju.