Nakon pada broja stanovnika 2020. i 2021. zbog pandemije covida-19, broj stanovnika je povećan s 446,7 milijuna koliko ih je bilo 1. siječnja 2022. godine na 448,4 milijuna 1. siječnja 2023. Broj je rastao zahvaljući većem broju useljenika, iako je broj umrlih bio veći od broja rođenih.
U Hrvatskoj je broj stanovnika pao s 3,862.3 milijuna 1. siječnja 2022. na 3,850.9 milijuna, što je za 11,4 tisuća manje. U tih godinu dana u Hrvatskoj je rođeno 33,9 tisuća djece, a umrlo 57 tisuća osoba, dakle 23,1 tisuće više umrlih nego rođenih. Pad broja stanovnika donekle je ublažen većim brojem usljenih od iseljenih - 11,7 tisuća.
Osim Hrvatske, još šest država članica imalo je pad broja stanovnika: Italija, Bugarska, Mađarska, Grčka, Poljska i Slovačka. Najveći pad imala je Italija - 179, 4 tisuća. Broj umrlih u Italiji bio je veći čak za 320,9 tisuća od novorođenih, ali je za 142,4 tisuće imala veći broj useljenih od iseljenih.
Samo je šest država članica imalo više rođenih od umrlih - Cipar, Francuska, Irska, Luksemburg, Malta i Švedska. Najveći višak rođenih u odnosu na umrle imala je Francuska - 56,4 tisuće, a najmanje Malta gdje je bilo stotinu više rođenih od umrlih.
Hrvatska je na 20. mjestu po broju stanovnika. Najviše ih ima Njemačka 84,358.8, milijuna, a najmanje Malta 542,1 tisuće.