“Ljudi diljem Europe ne razlikuju je li skandal nastao u jednoj ili drugoj instituciji. Stoga, ako želimo ostati vjerodostojni u njihovim očima, svi moramo podlijegati zajedničkim etičkim standardima”, izjavila je potpredsjednica Komisije Vera Jourova predstavljajući prijedlog.
Novo tijelo u kojem će biti predstavnici institucija i pet neovisnih stručnjaka pokušat će dogovoriti zajedničke standarde prije europskih izbora u lipnju sljedeće godine.
Ono neće moći pokretati istrage, nego će biti zaduženo za uspostavljanje standarda u pogledu prihvaćanja darova, plaćenih putovanja i smještaja, sastanaka s lobistima, financijskim interesima, uvjetima pod kojima se može prihvatiti novi posao nakon isteka mandata.
Novi standardi važili bi za više od tisuću dužnosti u 9 europskih institucija, uključujući članove izvršnog odbora Europske središnje banke, povjerenike Europske komisije, suce Suda EU-a i zastupnike Europskog parlamenta, ministre države članice koja predsjedava Vijećem.
Uspostavom tijela za etička pitanja prvi će put postojati zajednički standardi etičkog ponašanja članova i formalni mehanizam za koordinaciju i razmjenu mišljenja među institucijama o zahtjevima u pogledu etike. Cilj je uspostaviti zajedničke standarde koji će biti jasni, transparentni i razumljivi.
Nakon afere Katargate, u kojoj je nekoliko članova Europskog parlamenta uhićeno zbog primanja mita od katarskih vlasti, poljuljano je povjerenje u europske institucije, pa je ovaj prijedlog neka vrsta odgovora na tu aferu, iako je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen spominjala potrebu za tim prije nego što je taj skandal izbio.
“Demokracija može napredovati samo ako građani vjeruju svojim institucijama”, rekla je potpredsjednica Jourova.
Prijedlog je naišao na oštre kritike, kao čista kozmetika, a Komisija se brani da postoje pravna ograničenja za uspostavu nekog tijela s jačim mandatom.