Prije pandemije koronavirusa svaka šesta osoba u EU-u već je bila pogođena problemima s mentalnim zdravljem, a situacija se s pandemijom dodatno pogoršala. Cijena nedjelovanja vrlo je visoka, iznosi 600 milijardi eura godišnje, navodi Komisija.
“Danas poduzimamo veliki korak u podršci mentalnom zdravlju u Europi, za one najranjivije, među ostalim za ljude i djecu koji bježe iz Ukrajine. Djecu koja moraju prebroditi užasna iskustva. Naš europski pristup, prvi takve vrste, mentalno zdravlje stavlja u isti rang s fizičkim zdravljem i opisuje sve što činimo kako bismo osigurali da potpora bude dostupna svima kojima je potrebna i cjenovno pristupačna”, izjavila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.
Komisija navodi da će se djelovanje Unije u području mentalnog zdravlja fokusirati na tri cilja: odgovarajuću i učinkovitu prevenciju, pristup visokokvalitetnoj i cjenovno pristupačnoj zdravstvenoj skrbi i liječenju u području mentalnog zdravlja te reintegraciju u društvo nakon oporavka.
Novi pristup mentalnom zdravlju predviđa više mjera i inicijativa poput prevencije i ranog otkrivanja, među ostalim putem Europske inicijative za sprečavanje depresije i samoubojstva, Europskog kodeksa za mentalno zdravlje i pojačanih istraživanja o zdravlju mozga.
Također se predviđaju mjere za zaštitu djece i mladih tijekom najranjivijih i formativnih godina. Mjere uključuju mrežu za mentalno zdravlje djece i mladih, skup alata za prevenciju kod djece usmjerenih na ključne zdravstvene odrednice mentalnog i fizičkog zdravlja te bolju zaštitu na internetu i na društvenim mrežama.
Povjerenica za zdravlje Stella Kyriakides rekla je da treba raditi na suzbijanju stigmatiziranja i diskriminacije kako bi je oni kojima je pomoć potrebna mogli bez ustručavanja zatražiti.
“OK je ne biti OK”, rekla je Kyriakides.