Skupu su se odazvali predstavnici turističkih zajednica, Klastera zdravstvenog turizma te ostalih ustanova i institucija, a kroz program je vodio novinar Petar Štefanić.
Arheološko nalazište Aquae Iasae, koje je nekoć davno imalo upravo lječilišnu namjenu, bilo je najbolja moguća ''kulisa'' za razgovor o zdravstvenom turizmu u Hrvatskoj, trendovima, potencijalu te daljnjem razvoju kao jednog važnog turističkog segmenta.
O potencijalima i važnosti zdravstvenog turizma govorila je Ivana Kolar, savjetnica Uprave Tuheljskih toplica, na svoj prijašnji rad u Daruvarskim toplicama osvrnuo se Marcel Medak, direktor TZ-a Bjelovarsko Bilogorske županije, a svoje viđenje upravo Varaždinskih Toplica i njezinih kvaliteta podijelio je s prisutnima stručnjak iz Turske, Müfit Zeki Karagülle, profesor zdravstvene ekologije i hidroklimatologije.
Prisutnima je termalni turizam Turske predstavila Ozge Ozturk koja dolazi iz Afyonkarahisara, glavnoga grada za termalni spa turizam Turske i članica EHTTA-e (European Historic Thermal Towns Association), dok se ravnatelj Specijalne bolnice, Denis Kovačić u VŽ Toplicama osvrnuo na skoro otvorenje Nacionalnog spinalnog centra, kao i na izazove s kojima se danas susreću specijalne bolnice.
Kada je započeo zdravstveni turizam?
Počeci zdravstvenog turizma zapravo sežu do doba antike, no svoju je važnost dobio tek u posljednjih trideset godina.
Njegove dvije glavne odlike su da nije vezan uz sezone te zahtijeva educiranu radnu snagu.
Jedan je od najbrže rastućih turističkih sektora.
Pogledamo li istraživanje Global Wellness Instituta (2017), u 109 svjetskih zemalja, postoji skoro 27.507 zdravstvenih odmarališta s termalnim/mineralnim izvorima i prihodima od oko 51 milijarde dolara, u usporedbi s 50 milijardi dolara u 2013.
U južnoj Europi postoje povijesna spa kupališta i to u Španjolskoj, Portugalu, Italiji i Grčkoj.
Turska je na vrhu geotermalne zone i svrstana među sedam najboljih na svijetu glede kvalitete i broja termalnih izvora (više od 1000).
Tko su današnji posjetitelji koji koriste usluge zdravstvenog/termalnog turizma?
Generacija X (1966-1976) sukladno podacima Hiltonovog istraživanja, prati najnovije spa ponude, no uz dozu skepticizma i nepovjerljivosti kad su u pitanju novi tretmani i usluge.
Generacija Y, ili Milenijalci (1977-1994) znaju što trebaju i žele.
Ugodno se osjećaju okruženi modernom tehnologijom, no isto tako cijene tradicionalan pristup.
Generacija Z, ili post milenijalci (1995-2012) sinonim su za moderne potrošače, jer su odlično informirani, mobilni, online, obožavaju kupovati i uživati u životu.
Posjeduju svijest o važnosti usluga spa centara i ne boje se iskušati nove stvari.
Mladi ljudi predstavljaju potencijalne goste u potražnji za uslugama zdravstvenog turizma u bliskoj budućnosti, a kako su spomenuli gotovi svi današnji govornici kulturna tradicija, prirodna bogatstva i naslijeđe igraju značajnu ulogu u definiranju potražnje.
Zdravstveni turizam kao priliku vidi Marcel Medak, jer Bjelovarsko-bilogorska županija obiluje termalnim izvorima, a Bjelovar je prijavio na natječaj projekt izgradnje kupališnog kompleksa.
Geotermalnu vodu koriste za energetske svrhe pa je u mjestu Ciglene izgrađena najveća geotermalna elektrana, a briga o obnovljivim izvorima energije njima je prioritet.
Općenito, primjećuje se starenje svjetske populacije, a time i povećanje zdravstvenih tegoba.
U zdravstvenom turizmu u Hrvatskoj veliki je potencijal za dobivanje investicija, jer naša zemlja ima odlične klimatske uvjete i očuvanu prirodu.
Lječilišni gradovi su pokretači razvoja turizma, a osim zdravstvenog/wellness aspekta posjetitelje zanima i hrana, kultura te aktivnosti.
Jako je važno cjelogodišnje poslovanje, za što ova vrsta turizma ima sjajne preduvjete.
Ivana Kolar naglasila je da sve više raste interes za personalizirane wellness programe.
Veliki je utjecaj zdravstvenog turizma na financijski potencijal zemlje; primjerice, u Sloveniji se 40 posto turizma odnosi na zdravstveni turizam.
Isto tako u Sloveniji sve toplice imaju ugovor s njihovom verzijom HZZO-a.
Važno je prepoznavati nove trendove kao što su medicinski, wellness turizam, duhovni retreati...
Također, jedan od novih trendova je i povezivanje wellness turizma i umjetnosti (Art&Spa).
Svi govornici su istaknuli veliku važnost suradnje privatnog i državnog sektora, uz želju da se čim prije krene s procesom privatizacije.
Nadalje, nešto što bi svakako potaknulo razvoj zdravstvenog turizma je smanjenje PDV-a; u Sloveniji je PDV na ovu vrstu turizma 9,5 posto.
Darija Tödtling iz HTZ-a spomenula je da će se u sljedeće dvije godine provesti novo istraživanje o napretku i razvoju zdravstvenog turizma.
Prema zadnjim podacima iz 2018. bio je najbrže rastuća grana s rastom od 15-20 posto godišnje, a turisti uključeni u usluge zdravstvenog turizma troše 20-30 posto više.
Trenutno puno projekata iz ovog sektora konkurira za sredstva EU, a važno je kvalitetno pripremiti projekte i biti siguran u povrat investicija.
Zaključak stručnog skupa je jednoglasan: zdravstveni turizam u Hrvatskoj čeka svjetla i perspektivna budućnost, kao vodeće grane kontinentalnog turizma, aktivne tijekom cijele godine.