Da bismo to ostvarili, morat ćemo promijeniti način rada. Ekonomisti kažu da postoje velike mogućnosti u brzom djelovanju kako bi se postupno smanjila upotreba fosilnih goriva, smanjile emisije koje zagrijavaju planet, zaštitile šume i divlje životinje te reciklirali materijali.
Uspostavljanje politika i ulaganja za prelazak poduzeća i potrošača na održiviji put moglo bi stvoriti desetke milijuna zelenih radnih mjesta ovog desetljeća, kažu studije.
Ali, jedan od ključnih čimbenika koji koči zeleno gospodarstvo, prema stručnjacima za tržište rada, globalni je nedostatak vještina potrebnih za njegovu izgradnju, a koje se slabo razumiju i promiču.
Što je zeleni posao?
Uobičajena percepcija zelenih poslova uključuje instalatere solarnih ploča, vjetroturbina i dizalica topline, ili konzervatore koji rade u prirodnim rezervatima. No, zapravo je područje puno šire.
Sektor električnih vozila koji se brzo širi zahtijeva, primjerice, rudare koji pribavljaju sirovinu, radnike na pokretnim trakama i inženjere za izradu automobila i skutera, mehaničare za njihovo održavanje i urbaniste za dizajn ekoloških transportnih sustava.
Prema profesionalnoj platformi za umrežavanje LinkedIn, zeleni poslovi su zanimanja koja zahtijevaju opsežno znanje o zelenim vještinama, kao što su konzultant za solarnu energiju i menadžer za održivost, ali oni su činili samo jedan posto globalnih zapošljavanja u 2021.
Koje su vještine potrebne za zeleni posao?
Među vladama i poduzećima raste svijest da će usvajanje manje zagađujućih i zdravijih stilova života zahtijevati velike promjene u gotovo svakom gospodarskom sektoru - od hrane do mode i šumarstva do financija.
"Upravo sada razmišljamo o ovom stvarno specifičnom skupu stvari koje se nazivaju zelenim poslovima - i zapravo ono o čemu bismo trebali razmišljati je kako možemo svaki posao učiniti nečim što je djelomično zeleno", kaže Nick Pesta, viši strateg suradnik RMI-ja, skupine stručnjaka za energetsku tranziciju sa sjedištem u SAD-u.
To će zahtijevati veliki poticaj zelenim vještinama koje omogućuju ekološku održivost gospodarskih aktivnosti i mogu se primijeniti u širokom rasponu postojećih i novih zanimanja. Primjeri uključuju smanjenje zagađenja i prevenciju otpada, obnovu okoliša, održivu nabavu, proizvodnju i upravljanje energijom te obračun emisija ugljika.
Neki stručnjaci šire mrežu kako bi dodali "mekše" vještine kao što su sistemsko razmišljanje, kreativne sposobnosti i upravljanje rizikom.
LinkedIn kaže da je udio "zelenih talenata" - što znači članova koji su eksplicitno dodali zelene vještine u svoj profil i/ili rade ekološki ili ekološki posao - u porastu, povećavajući se na 13,3 posto u 2021. s 9,6 posto u 2015.
Ali, zeleni talenti rastu sporije od oglasa za posao koji zahtijevaju zelene vještine, dodaje se. Stručnjaci pozivaju vlade, tvrtke i obrazovne institucije na hitnu akciju kako bi osposobili i starije i mlađe generacije za zelenu radnu snagu koja će svijetu trebati.
"Prilike mogu uključivati konkurentnije, otpornije poslovanje na tržištu, kao i podršku zaposlenicima da budu sretniji i produktivniji", objašnjava Nicole Sherwin, viša potpredsjednica za izvršno savjetovanje kupaca i strategiju u agenciji za ocjenjivanje održivog poslovanja EcoVadis.
Koji zeleni poslovi i vještine najbrže rastu - i gdje?
Prvih pet najbrže rastućih zelenih poslova od 2016. do 2021., prema LinkedInu, bili su menadžer održivosti - s godišnjim rastom od 30 posto - a slijede tehničar za vjetroturbine, solarni konzultant, ekolog i stručnjak za zdravlje i sigurnost okoliša.
Što se tiče zelenih vještina, održiva moda bila je najbrže rastuća na globalnoj razini - od dizajnera i stilista do trgovaca - s prosječnim rastom od 90 posto godišnje u istom razdoblju.
Ostali primjeri su stručnost u čišćenju izlijevanja nafte, usluge zaštite okoliša, upravljanje vodama i klima.
Dok su zeleni poslovi i ljudi s takvim vještinama rašireni po većem dijelu svijeta, uglavnom su koncentrirani u bogatijim zemljama, poput Sjedinjenih Država, Britanije i Australije.
Međutim, radna mjesta u velikim gospodarstvima u nastajanju, poput Indije, Brazila, Južne Afrike i Indonezije, također se više oslanjaju na zelene vještine od svjetskog prosjeka.
Studija Svjetskog ekonomskog foruma o 10 gospodarstava iz 2023. godine izračunala je da te zemlje - Australija, Brazil, Britanija, Kina, Njemačka, Indija, Japan, Južnoafrička Republika, Španjolska i Sjedinjene Države - trebaju najmanje 12 milijuna više zelenih poslova – ili povećanje od 66 posto.
Najveća nezadovoljena potreba je u poljoprivredi i šumarstvu s 11 milijuna radnih mjesta, navodi se, s drugim ključnim sektorima uključujući infrastrukturu s 480.000 radnih mjesta, vladu s 160.000 i energetiku s 50.000.
Postoji i globalni rodni jaz – s vjerojatnijim da će muškarci imati zelene vještine nego žene, nešto što se jedva promijenilo posljednjih godina.
Godine 2021. samo su 62 žene na svakih 100 muškaraca koji se smatraju zelenim talentom, prema LinkedInu.
Drugi problemi uključuju činjenicu da često postoji neusklađenost između područja u kojima se zatvaraju rudnici fosilnih goriva, ili elektrane i niču nove industrije čiste energije, jer to radnicima otežava prijelaz između uloga.
Kvaliteta nekih poslova dovedena je u pitanje, posebno u zemljama u razvoju s visokom razinom neformalne zaposlenosti.
Primjerice, u Indiji su građevinski radovi na solarnim elektranama često privremeni, ostavljajući lokalnom stanovništvu malo dugoročnih prilika.