U raspravi nakon Scholzovog govora u Europskom parlamentu u Strasbourgu, Manfred Weber, čelnik Europske pučke stranke u tom tijelu, kritizirao je vladu njemačkog kancelara kazavši da djeluje kao da ne vjeruje u pobjedu Ukrajine u borbi protiv ruske agresije.
„Mnoge odluke vaše vlade došle su prekasno i s premalo ambicija”, rekao je Weber, član bavarske Kršćansko-socijalne unije, sestrinske stranke najvećeg konkurenta Scholzovog SPD-a, Kršćansko-demokratske unije.
Bavarac je u svom govoru naglasio da EPP traži reviziju europskih ugovora kako bi EU bio spreman na desetljeća koja dolaze te je iskazao zahvalnost na proeuropski stav demokratskih stranaka u Njemačkoj.
Predstavnica zelenih Terry Reintke kritizirala je Scholza jer nije „učio iz grešaka svoje stranke” po pitanju Rusije. Time se referirala na Gerharda Schroedera, socijaldemokratskog kancelara od 1998. do 2005. koji odbija osuditi ruskog predsjednika Vladimira Putina, još uvijek ga nazivajući bliskim osobnim prijateljem. Njemački i svjetski mediji pisali su i o povezanosti članova vrha SPD-a s ruskim interesima.
Reintke, članica njemačkih zelenih koji su dio SPD-ove vladajuće koalicije, rekla je da se Scholz predstavljao kao „klimatski kancelar” koji će donositi rješenja, no da se to pokazalo „jalovim”, što je potaknulo sumnje oko uloge Njemačke kao pouzdanog partnera u Europi.
Članica zelenih, zagovornica zatvaranja nuklearnih elektrana u Njemačkoj, kritizirala je kancelara i jer je Berlin blokirao europsku zabranu proizvodnje novih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem, kazavši da se on pritom sakrivao iza koalicijskih partnera.
Njemačka i Europska komisija na kraju su postigli dogovor da se takva vozila mogu i dalje registrirati nakon 2035. godina ako će biti punjena isključivo s CO2-neutralnim gorivima”.
Predstavnik konzervativaca (ECR) Ryszard Antoni Legutko govorio je kako bi tumačenje njemačke uloga u EU-u treba krenuti od temeljnog shvaćanja tog saveza kojeg je on nazvao „kombinacijom oligarhije i tiranije većine”. Njemačka je pritom glavni oligarh koji „radi što hoće, pritom nikoga ne konzultira i onda to naziva vodstvo”.
Poljak je rekao kako je aktualna energetska i sigurnosna kriza rezultat „duge i mutne političke romanse” Berlina i Moskve. Njemačka vlada zagovara da se u dijelu pitanja unutar EU-a, uključujući vanjsku politiku, ukine pravilo jednoglasnosti i uvede glasanje kvalificiranom većinom.
Legutko „ne vjeruje svojim ušima” kad to čuje, rekao je u ponedjeljak u parlamentu, jer je politika prema Rusiji bila najveća greška najmoćnijih članica EU-a, a sada one „koje su odgovorne” za krizu žele veću moć.
„Što više zeznete, to više moći želite. Treba biti suprotno”, rekao je.
Scholz je u odgovoru na kritike nakon rasprave na plenarnoj sjednici rekao kako je dio zastupnika „zaboravio što je stvarnost” jer je Njemačka poslala veliku količinu oružja Ukrajini, „nastavit će to raditi” te je najveći financijski podržavatelj ratom pogođenoj zemlji.
„Rusija se okrenula imperijalističkoj viziji, 'tko je jači taj tlači'. Nikad nećemo stajati po strani i nikad to nećemo dopustiti”, poručio je kancelar i naglasio da se Ukrajina mora moći osloniti na podršku Europe.