Održiva industrijska transformacija nužna je za zatvaranje sve većeg jaza između zemalja u razvijenosti, ispunjenje klimatskih ciljeva i ostvarenje globalnih ciljeva održivog razvoja, poručili su u srijedu Ujedinjeni narodi.
"Bez sredstava za ulaganje u održivi razvoj i transformaciju svojih energetskih i prehrambenih sustava, zemlje u razvoju još više zaostaju", poručio je glavni tajnik Ujedinjenih naroda António Guterres u predgovoru Izvješća o financiranju održivog razvoja za 2023. godinu koje je objavljeno u srijedu.
U izvješću, kojega je 5. travnja javnosti predstavila pomoćnica glavnog tajnika UN-a Amina Mohammed naslovljenom ''Financiranje održivih transformacija'', navodi se kako je potrebno masovno investiranje, između ostalog, u opskrbu električnom energijom, industriju, poljoprivredu, građevine i prijevoz.
Po izvješću, broj ljudi suočen s akutnom nestašicom hrane udvostručio se u odnosu na razdoblje prije pandemije, s 135 milijuna 2019. na 345 milijuna ove godine.
Cijene hrane su, pak, bile 50 posto više 2022. nego 2019.
S postojećim trendovima, 574 milijuna ljudi, ili sedam posto populacije, živjet će u ekstremnom siromaštvu do 2030. godine.
No, ukupno gledano, kako je ostvarenje ciljeva održivog razvoja do 2030. stanovito obećanje čovječanstvu, došlo je do zastoja, koji dovodi u pitanje ostvarenje tog obećanja. Prepreke u ostvarivanju ciljeva su ujedno otvorile i nove prilike za promjene. Neke od potrebnih promjena, međutim, već se događaju, kaže se u izvješću.
Primjerice, energetska kriza uzrokovana ratom u Ukrajini potaknula je ulaganja u globalnu energetsku tranziciju koja su u 2022. naglo porasla te iznose rekordnih 1,1 bilijun dolara. Ulaganja u energetsku tranziciju premašila su ulaganja u industriju fosilnih goriva po prvi puta prošle godine. Pretežito je riječ o ulaganjima u Kini i razvijenim zemljama, dok većina zemalja u razvoju nema sredstva za ulaganja u energetsku tranziciju.
U izvješću se ističe kako su klimatske promjene, ruska invazija na Ukrajinu, pandemija covida-19 i veća potraživanja kreditora prouzročili veliki fiskalni pritisak na većinu zemalja u razvoju, što pak ograničava mogućnost ulaganja u održivu transformaciju.
Industrijalizacija je povijesno bila pokretač napretka, otvaranja radnih mjesta i smanjenja siromaštva, zbog čega se izvješćem poziva na novu generaciju održivih industrijskih politika, poduprtih integriranim nacionalnim planiranjem kako bi se povećala ulaganja i postavili temelji za potrebne transformacije.
Brojne prilike za uključiv rast postoje u agroindustriji, zelenoj energiji i proizvodnji, a sve veće korištenje tehnologija ukazuje na mogućnosti jednako brzog prijelaza na održivu industrijalizaciju i rast.
U 2022. je 338 milijuna ljudi više koristilo internet nego godinu dana ranije, a na važnost toga ukazuje činjenica da su u regijama s visokokvalitetnim internetom 44 posto svih tvrtki izvoznici, za razliku od 19 posto tvrtki u regijama sa slabijim internetskim uslugama, no proizvodni kapaciteti ostaju neujednačeni.
Potrebne su ciljane politike za izgradnju domaćih proizvodnih sposobnosti kako bi se ostvarila tranzicija s niskim udjelom ugljika, potaknuo gospodarski rast i stvorila pristojna radna mjesta, a istovremeno osigurala ravnopravnost spolova, navodi se u priopćenju UN-a.
"Imamo rješenja za izbjegavanje trajne podjele u održivom razvoju i sprječavanje izgubljenog desetljeća za razvoj", rekao je podtajnik UN-a za gospodarska i socijalna pitanja Li Junhua.
Kako bi se osigurali potrebni resursi za ovu transformaciju, financiranje za održivo 2023. Izvješće o razvoju, poziva na kombinaciju jačanja poreznih sustava, omogućavanja i stimuliranja privatnog ulaganja te povećanje međunarodnih javnih ulaganja i razvojne suradnje. Promjene u međunarodnoj financijskoj raspodjeli također su potrebne za prikupljanje dovoljnih sredstava.
U izvješću se navodi da je međunarodni sustav trenutno u najvećem preispitivanju međunarodnih financija, monetarnog, trgovinskog i poreznog sustava. Međunarodne institucije rade na prilagodbi potrebama zemalja koje se brzo razvijaju, no, kako upozorava izvješće, ako su reforme usitnjene, nepotpune, ili ne uzimaju u obzir ciljeve održivog razvoja, održivi razvoj bit će neostvariv.
Reformirana, učinkovita međunarodna financijska arhitektura koja će omogućiti održivu transformaciju mora uključuju revidirane okvire za:
• Međunarodne porezne norme, uključujući pravila za oporezivanje digitaliziranog i globaliziranog poslovanja koja zadovoljavaju potrebe zemalja u razvoju;
• Politike i regulatorne okvire za bolje povezivanje profitabilnosti privatnog sektora s održivošću;
• Razvoj razmjera i misije sustava razvojne banke;
• Fond za gubitke i štete od klimatskih promjena, koji treba brzo operacionalizirati;
• Olakšice duga i veliko poboljšanje arhitekture međunarodnog rješavanja dugova – s obzirom da se 60 posto zemalja s niskim dohotkom nalazi u dužničkoj krizi, ili im prijeti opasnost od nje;
• Multilateralna trgovinska pravila za revidiranje pristupa i rješavanje trenutnih napetosti oko zelenih subvencija
"Moramo naći političku volju da prevladamo rastuće političke napetosti, raspadanje međudržavnih saveza i zabrinjavajuće trendove prema nacionalizmu te da iskoristimo trenutak kako bismo hitno uložili u našu zajedničku budućnost'', stoji u priopćenju UN-a.
Početak javnog predstavljanja izvješća ''Financiranje održivih transformacija'', pomoćnica glavnog tajnika UN-a Amina Mohammed koja je održala konferenciju za medije, iskoristila je za snažan apel vlastima u Kabulu koje su, nakon nedavne zabrane školovanja ženama, zabranile afganistanskim ženama zaposlenima u međunarodnim organizacijama da rade.
Time je praktički onemogućeno međunarodnim organizacijama da isporučuju pomoć za oko 23 milijuna ugroženih stanovnika Afganistana, jer afganistanske žene čine glavnu radnu snagu u opskrbi i pomoći ugroženom stanovništvu.
Otvoreno je izrazila i svoje osobno neslaganje s takvom zabranom koja nema opravdanje u islamskom nauku.