Temperature koje su zabilježene posljednjih godina u raznim su dijelovima svijeta izazvale brojne razorne oluje i poplave, toplinske valove koji su uništili usjeve i pogubne suše.
No generacije koje dolaze najtoplije razdoblje 2020-ih smatrat će relativno hladnima, čak i ako se emisije fosilnih goriva koja zagrijavaju planet brzo smanje, stoji u izvješću UN-ova savjetodavnog vijeća za klimu.
"Sažetak za kreatore politika" na 36 stranica sinteza je šest velikih izvješća od 2018. do danas, a sastavio ga je Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC).
Izvješće je brutalan podsjetnik na to da čovječanstvo, premda raspolaže alatima za sprečavanje klimatske katastrofe, još uvijek te alate ne koristi.
Svijet bi početkom 2030-ih mogao dosegnuti zadani cilj ograničenja porasta temperature do 1,5 Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje, što će utjecati na blisku budućnost.
No šef IPCC- je AFP-u kazao kako smatra da još nije kasno da se stvari preokrenu te je izvješće nazvao "porukom nade".
"Imamo znanje i iskustvo, tehnologiju, alate, financijska sredstva, zapravo sve što je potrebno za prevladavanje klimatskih problema kojih smo već tako dugo svjesni", rekao je Hoesung Lee u video intervjuu. "No u ovom nam trenutku nedostaje ključna stvar - jaka politička volja da se ova pitanja riješe jednom zauvijek".
Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres je, reagirajući na izvješće kazao da bi bogate zemlje koje teže ugljičnoj neutralnosti u 2050. godini ili kasnije, trebale ubrzati svoje ciljeve i realizirati ih najkasnije do 2040. da bi se "deaktivirala klimatska tempirana bomba".
"Čovječanstvo je na tankom ledu, a taj se led brzo topi", rekao je šef Ujedinjenih naroda u video-poruci nakon što je grupa IPCC-ovih stručnjaka objavila najnovije izvješće.
Guterres ga je usporedio s "vodičem za preživljavanje čovječanstva".
IPCC je jasno istaknuo da korist koju za društvo i svjetsko gospodarstvo ima ograničenje globalnog zatopljenja ispod dva Celzijeva stupnja nadmašuje ekonomske troškove.
Devetodnevne pregovore koji su održani u švicarskom Interlakenu obilježile su nesuglasice o fosilnim gorivima, daleko najsnažnijem pokretaču globalnog zatopljenja.