Zgrade u Uniji uzrokuju 40 posto potrošnje energije i 36 posto emisija stakleničkih plinova, pokazuju podaci Europske komisije.
Eurozastupnici su podržali nacrt mjera s 343 glasa za, 216 protiv i 78 suzdržanih, a idući korak su pregovori s Vijećem o konačnoj verziji propisa.
"Sve veće cijene energije skrenule su pozornost na mjere energetske učinkovitosti i uštede energije. Poboljšanjem učinkovitosti zgrada u Europi smanjit će se računi i naša ovisnost o uvozu energije. Želimo da se direktivom smanji energetsko siromaštvo i smanje emisije te da se osigura bolje okruženje u zatvorenome prostoru za zdravlje ljudi", rekao je izvjestitelj za Direktivu o energetskim svojstvima zgrada Ciaran Cuffe (Zeleni/ESS).
Od 2028. sve nove zgrade trebale bi imati nulte emisije, a rok za nove zgrade u posjedu ili vlasništvu javnih tijela je 2026. Ako je to tehnički i gospodarski izvedivo, od 2028. sve nove zgrade trebale bi biti opremljene i solarnim tehnologijama, a za stambene zgrade u kojima se provodi znatna obnova rok je do 2032., priopćio je Europski parlament.
Na ljestvici od A do G, gdje je G razred energetskih svojstava koji obuhvaća 15 posto nacionalnog fonda zgrada s najlošijim energetskim svojstvima u svakoj državi članici, stambene zgrade morale bi postići barem razred E do 2030., odnosno D do 2033. Uredske i javne zgrade morale bi postići te razrede do 2027., odnosno do 2030., dodaje se.
U Hrvatskoj se prije energetske krize nije davalo dovoljno pozornosti energetskoj obnovi starih stambenih zgrada zbog nekoć relativno povoljnih cijena energenata, no to se sada mijenja, rekao je Hini hrvatski eurozastupnik Valter Flego (Renew) koji je glasao za nacrt mjera.
"Država hitno treba shvatiti ozbiljnost situacije i ne samo ograničavati cijene struje i plina, već uz pomoć novaca iz NPOO-a (Nacionalni plan oporavka i otpornosti) te EU fondova provoditi kontinuirane natječaje za energetsku obnovu u zgradarstvu i maksimalno pojednostaviti proceduru i količinu potrebne dokumentacije", rekao je Flego, član odbora ITRE za industriju, istraživanje i energetiku.
Hrvatski eurozastupnici uglavnom su podržali ovaj nacrt mjera. Svi socijaldemokrati - Tonino Picula, Biljana Borzan, Predrag Fred Matić i Romana Jerković glasali su za. Među pučanima je jedino zastupnica Željana Zovko bila suzdržana, dok su Sunčana Glavak, Tomislav Sokol i Karlo Ressler podržali nacrt mjera. Protiv su bili Ladislav Ilčić iz kluba Europski konzervativaca i reformista (ECR) i nezavisni Mislav Kolakušić, a nezavisni Ivan Vilibor Sinčić bio je suzdržan.
"Mislim da smo zbog dogmatskog zelenog pristupa propustili veliku priliku napraviti realan i ostvariv korak naprijed. Umjesto da pomognemo građanima da pametnijim energetskim rješenjima smanje svoje račune i ostvare topao i ugodan obiteljski dom, ovo izvješće se potpuno fokusiralo isključivo na smanjenje stakleničkih plinova", rekao je Hini Ilčić koji je bio izvjestitelj u sjeni svoje zastupničke skupine na ovom izvješću.
"Umjesto da novac uložimo u subvencije, primjerice one u trenutku nove gradnje iznad zadanih standarda, ovo izvješće uvodi cijeli niz nepotrebnih skupih certifikata, inzistira na dokazano neučinkovitom modelu renoviranja i forsira zgrade s nultim emisijama", ocijenio je Ilčić.
Izuzetak od novih pravila bit će spomenici, a članice EU-a mogu izuzeti i zgrade koje su zaštićene zbog njihove posebne arhitektonske ili povijesne vrijednosti, tehničke zgrade, privremene zgrade te crkve i vjerske objekte. Mogu izuzeti i socijalne stanove u javnom vlasništvu ako bi njihova obnova dovela do povišenja najamnine koje se ne može nadoknaditi uštedom na računima za energiju.