"Čak i jedna žena kao žrtva je previše. Europa to ne može tolerirati", istaknule su u zajedničkom priopćenju hrvatska eurozastupnica Željana Zovko (HDZ/EPP) te irska eurozastupnica Frances Fitzgerald (EPP), koordinatorica Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost.
U Francuskoj je prošle godine ubijeno više od 100 žena, u Hrvatskoj 13, Irskoj 11, a u Španjolskoj je samo u prosincu nasilno ubijeno devet žena. Iako članice EU-a poduzimaju hvalevrijedne mjere, eurozastupnice ističu da nasilje nad ženama ostaje glavni problem.
"Nasilje nad ženama ne poštuje granice država članica tako da, zapravo, sigurnost žene ovisi o tome gdje živi. Za silovanje, na primjer, iako je u osam zemalja EU-a slobodan i iskren pristanak promijenio definiciju silovanja, većina zemalja EU-a i dalje zahtijeva dokaze o nasilju kako bi podigla optužnicu za silovanje. Ukratko, i nevjerojatno, u ovom trenutku silovanje u jednoj europskoj zemlji, ne predstavlja silovanje u drugoj", napominju.
Nasilje treba jednako kažnjavati u svim članicama
Kako bi se to ostvarilo, eurozastupnice pozivaju na zajednički minimalni standard u Uniji.
"Trenutno radimo na prvom zakonu EU-a ikad, o "borbi protiv nasilja nad ženama", dugom nazivu za jednostavan i zakašnjeli prijedlog, nasilje je nasilje, a nasilje nad ženama u jednoj europskoj zemlji treba tretirati kao nasilje nad ženama i kažnjavati na isti način u svim europskim zemljama", priopćeno je.
Direktivom će se pokriti pet elemenata: postavljanje jednakih minimalnih standarda za zločine; sigurni postupci prijava i procjene rizika; poštivanje privatnosti žrtava u sudskim postupcima i pravo na naknadu štete; podrška žrtvama putem linija za pomoć i kriznih centara; te bolju koordinaciju i suradnju između država članica u vezi s prekograničnim kriminalom.
Veća ravnopravnost žena - veći BDP EU-a
"Kada bi se ženama pružile jednake prilike, BDP bi se u Europskoj uniji mogao povećati do 3,15 bilijuna eura do 2050. godine, pokazuju podaci Europskog instituta za ravnopravnost", objavila je hrvatska eurozastupnica Sunčana Glavak (HDZ/EPP), dodavši da je nužno smanjiti jaz u plaćama između muškaraca i žena koji na razini EU-a iznosi 13 posto, a u Hrvatskoj 11 posto.
Europski je parlament u studenom prošle godine usvojio direktivu o ženama u odborima koja obvezuje velika trgovačka društva da poduzmu mjere kako bi se do 2026. godine povećao udio žena na njihovu čelu, i to najmanje 40 posto.
"Stvari želimo mijenjati nabolje, a cilj je da ova direktiva, uz Direktivu o jednakim plaćama i Direktivu o ravnoteži između poslovnog i privatnog života, bude temelj buduće jednakosti žena i muškaraca u EU-u te primjer drugim državama svijeta, no taj proces će trajati. Direktivom o ženama u upravnim odborima želimo osigurati primjenu načela jednakih mogućnosti", istaknula je Glavak.