Europski parlament u utorak je dao konačno odobrenje za obveznu primjenu nulte stope emisija novih automobila i kombija od 2035. godine.
Novi standardi CO2 emisija za automobile i kombije dio su zakonskog paketa "Spremni za 55", a podržani su s 340 glasova za, 279 protiv i 21 suzdržanim. Konačno glasanje o ovoj uredbi podijelilo je Europski parlament. Zeleni, socijaldemokrati i liberali uglavnom su podržali ovu uredbu, a pučani i konzervativci većinom su glasali protiv.
Pučani protiv zabrane
Pučanka Barbara Thaler upozorila je na raspravi da će EU "stvoriti još veću ovisnost o Kini o rijetkim zemnim metalima", pošto ih EU uglavnom izvozi iz Kine, a isti se koriste u punjivim baterijama za električne i hibridne automobile.
Eurozastupnica (EPP/HDZ) Sunčana Glavak naglasila je Hini da podržava "raznolikost tehnologije i transformaciju sektora", ali da zabrane "nisu dobar smjer".
Automobilska industrija EU-a odgovorna je za više od sedam posto BDP-a i osigurava gotovo 13 milijuna radnih mjesta.
"Moramo osigurati da novom regulativom ne ugrozimo radna mjesta i da ne ograničimo potencijal kojim inovacije mogu doprinijeti našem gospodarstvu. Za pojedina područja koja nisu dobro prometno povezana posjedovanje osobnih automobila nije luksuz već minimum životnog standarda. Zbog toga bismo trebali razviti široke programe kojima bismo poduprli naše građane u kupovini okolišno prihvatljivijih vozila", rekla je Glavak.
Kao zastupnica pučana istaknula je da "nije ispravno reći da je svaki električni automobil klimatski neutralan". "Potrebno je dekarbonizirati i proizvodnju električne energije kao i proizvodnju električnih automobila kako bismo smanjili ukupni utjecaj na okoliš", dodala je Glavak.
Hrvatski eurozastupnik Valter Flego (Renew) istkanuo je za Hinu da je fokus ove uredbe na nultoj emisiji štetnih emisija.
"Nije nam neprijatelj motor s unutarnjim izgaranjem, nego CO2. Ovdje pričamo o 12 godina prijelaznog perioda u kojemu ne želimo više CO2 imati u zraku. Hoće li to biti vodik, vjerojatno hoće, hoće li to biti nešto treće, vjerojatno hoće, to ne znamo", rekao je Flego i dodao da EU ima "dovoljno vremena" za istraživanje, razvoj zelenih tehnologija i odmak od fosilnih goriva.
Flego je odbacio tezu da blok ide iz ovisnosti u ovisnost - s uvoza fosilnih goriva na uvoz rijetkih zemnih metala koji se koriste za punjive baterije za električne i hibridne automobile i dao prednost vodiku, sintetičkim gorivima i znanstvenim postignućima u proizvodnji vozila s nultom stopom štetnih emisija.
Nezavisni hrvatski eurozastupnik Mislav Kolakušić rekao je u raspravi da se vraćamo "u doba kamina i svijeća". "Uvođenjem desetina milijuna automobila na električni pogon, struja će porasti u nebo, koštat će poput zlata i siromašni građani si je neće više moći priuštiti", rekao je Kolakušić.
Stari automobili ipak ostaju na cestama
Uredba predviđa da se za 12 godina u EU-u više neće moći prodavati novi dizelaši i benzinci, već isključivo nova vozila s nultom stopom štetnih emisija. Prijelazni ciljevi smanjenja štetnih emisija za 2030. su 55 posto za automobile i 50 posto za laka gospodarska vozila.
U praksi to znači da novi automobili na tržištu više neće smjeti ispuštati CO2, ali sa cesta neće još nestati automobili s motorima na unutarnje izgaranje. Građani će i nakon 2035. godine moći voziti svoje postojeće automobile s motorima na unutarnje izgaranje pa i kupovati rabljene automobile na benzin i dizel.
Cestovni promet krivac je za otprilike petinu emisija stakleničkih plinova u EU-u, a vozila s nultom stopom štetnih emisija trebala bi utjecati na povećanje kvalitete zraka i pozitivno utjecati na zdravlje ljudi.
Automobilska industrija počinje slati signale da je spremna na promjene. Francuski Renault planira već od 2030. godine prodavati samo električne automobile u Europi, a južnokorejski Hyundai najavio je da će od 2035. godine Europi nuditi samo električne automobile. Američki Ford i švedski Volvo podržali su zabranu prodaje automobila na fosilna goriva.