Voditeljica projekta, prorektorica Sveučilišta u Dubrovniku Marijana Pećarević s Odjela za primijenjenu ekologiju istaknula je kako se projektom prati stanje morskog okoliša i utjecaj stranih vrsta iz balastnih voda s brodova u najprometnijim hrvatskim lukama Rijeci i Pločama.
Projektni partneri su Centar za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković u Rovinju, riječki Pomorski fakultet, Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije i zagrebački Građevinski fakultet.
"Više od godinu dana pratili smo dolaske brodova te volumen i porijeklo balastnih voda. Pratili smo planktonske zajednice, zooplankton, fitoplankton i patogene. Radili smo taksonomske i DNK analize i mjerili morske struje te modelirali kako se ti organizmi raznose unutar luka. Sve to ćemo iskoristiti u donošenju mjera zaštite i monitoringa tih luka”, rekla je Pećarević.
Romina Kraus iz Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković u Rovinju objasnila je kako je fitoplankton vrlo sitna mikroskopska frakcija pa je teško spriječiti njegov dolazak u Jadransko more.
''Najbolje je pratiti stanje u luci, a bilo bi savršeno kad bi sve luke to radile jer bi spriječili da uopće problematična voda uđe u brod”, rekla je Kraus i istaknula primjer rebraša morskog oraha, koji je u balastnim vodama stigao u Jadransko more, najprije u Veneciju.
Morski orah u Jadranu još pod nadzorom
''Proširio se, a nemamo dobar način istrebljenja. U Crnom moru stvara teškoće ribarstvu, a kod nas je još pod kontrolom. Morski orah i inćun su u kompeticiji za hranu i inćun se povukao južnije te dio sjevernog Jadrana prepustio rebrašu'', objasnila je Kraus.
Voditeljica Laboratorija za sanitarnu mikrobiologiju i biologiju okoliša NZJZ Primorsko-goranske županije Darija Vukić Lušić izjavila je kako se u analizi uzoraka, osim rutinskih pokazatelja bakterija Escherichia coli i Enterokok, pratila znatno šira mikrobiološka slika: Pseudomonas, Stafilokok, Clostridium te Vibrio cholerae.
"Utvrdili smo povremenu pojavu određenih vrsta, ali ne i visokopatogenih sojeva koji bi kod ljudi izazvali koleru”, rekla je Vukić Lasić i zaključila kako su luke Rijeka i Ploče izvor bakterija za okolno područje, što uključuje plaže i rekreacijske zone.
Dalibor Carević s Građevinskog fakulteta istaknuo je kako je projekt ''ProtectAS'' jedan od rijetkih primjera interdisciplinarne suradnje biologa i građevinara.
''Hidrotehničari smo i bavimo se lukama te jako dobro poznajemo cirkulaciju mora unutar luka. Istražujemo gdje bi ličinke ili patogeni mogli završiti u lukama ovisno o različitim cirkluacijama ili oborinama. Zasad smo utvrdili pozicije, odnosno zone rizika gdje se oni potencijalno mogu nastaniti u određenim vremenskim situacijama, od većeg dotoka rijeke Neretve ili utjecaja bure'', rekao je Carević.
Trogodišnji projekt "ProtectAS" završava u svibnju, vrijedan je 425 tisuća eura, a financira se nepovratno iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. EU fond za regionalni razvoj osigurao je 85 posto novca, a ostalo Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.