„Europska unija, naši partneri, Amerika, Japan, svaka zapadna civilizacija, demokratska zajednica koja poštuje slobodu i demokraciju stala je rame uz rame s Ukrajinom. Radi se o obrani civilizacijskih vrijednosti na kojima je izgrađena EU”, rekao je ukrajinski veleposlanik Vasili Kirilič.
Dodao je da bez međunarodne zajednice ne bi bili „tako jaki” kao što su sad, ne samo na bojištu, već i u području razvoja demokracije i slobode.
Diana Helen Madunic, veleposlanica Kraljevine Švedske koja trenutno predsjeda Vijećem EU, rekla je da se u ovom ratu „svi moramo zajednički boriti” za demokraciju, slobodu, stabilnost i mir u Europi.
„Svi podržavamo Ukrajinu na onaj način na koji možemo. Švedska je od prvog dana rata dosad Ukrajinu podržala s 1,3 milijarde eura, naročito što se tiče humanitarne i gospodarske podrške i vojnog materijala”, kazala je Madunic, podsjetivši da je to prvi put od Drugog svjetskog rata da je Švedska drugu zemlju podržavala vojnim materijalima.
Prvi prioritet švedskog predsjedanja jest sigurnost i jedinstvo Europske unije.
„Za nas je najbitnije da stojimo zajedno i pomažemo koliko možemo, po mogućnosti i što se tiče sankcija protiv Rusije. Nikako nećemo prihvatiti da se ovo nastavi”, dodala je Madunic.
Rekla je da ruska strana očekuje da će Europska unija odustati prije ili poslije pa je izuzetno važno da se ta podrška nastavi ne samo sada, već i ubuduće, "koliko će to već trebati".
Čelnici država članica EU-a donijeli su 23. lipnja prošle godine u Bruxellesu povijesnu odluku o dodjeli kandidatskog statusa Ukrajini.
Zamjenica voditelja Europske komisije u Hrvatskoj Andrea Čović Vidović rekla je da je Ukrajina sve bliža „još čvršćem statusu i odnosu s Europskom unijom”.
„Negdje oko 12 milijardi eura su države članice izdvojile za pomoć Ukrajini. To je brojka bez presedana”, rekla je Čović Vidović, dodavši da je Komisija iskoristila i mehanizam mirovne pomoći u vrijednosti od gotovo četiri milijarde eura.
„Rat se nažalost dobiva na bojištu, a Europska komisija poručuje da smo tu do samoga kraja dok se rat ne okonča”, poručila je.
Božo Kovačević, analitičar i bivši hrvatski veleposlanik u Rusiji, osvrnuo se na ruski utjecaj na područje zemalja zapadnog Balkana, koji je ocijenio kao „vrlo opasan”.
„Pojačani su napori ruske diplomacije i sredstava propagandnog ratovanja i to je sve usmjereno na povećanje napetosti na Balkanu: da dosad nerazriješeni sukobi budu iskorišteni za ostvarivanje ruskih interesa”, rekao je Kovačević, dodavši da je ključni ruski interes otežati ili onemogućiti integraciju zemalja zapadnog Balkana u NATO i Europsku uniju.
Izostanak koordiniranog djelovanja Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije predugo je ostavio Bosnu i Hercegovinu s neriješenim pitanjem statusa Republike Srpske, koju Rusija „želi iskoristiti za destabilizaciju BiH”, smatra Kovačević.
Dodao je da se može očekivati da se ove godine Rusija, kao stalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, neće usuglasiti s izvješćem Visokog predstavnika za BiH, kojeg ne priznaje.
„Ne vidim kako se taj problem može drukčije riješiti osim koordiniranim djelovanjem kolektivnog zapada putem Vijeća za provedbu mira, što znači da Vijeće sigurnosti više neće biti ključni okvir za daljnje rješavanje problema u BiH, a to implicira koordinirano i nepokolebljivo djelovanje SAD-a i EU-a”, kazao je Kovačević.