Na CT pregled prsnog koša upućeno je do sada više od 13.000 pacijenata, među kojima je detektirano 134 osoba sa zloćudnim promjenama na plućima. Najmanje 60 osoba dobilo je novu šansu za život i izliječeni su jer im je rak pluća otkriven u ranoj fazi. Ostali su u postupku liječenja i svi su živi, otkrila je u razgovoru za Hinu Kristina Krpina, nacionalna koordinatorica pulmologa za Nacionalni program.
Ključnu ulogu imaju obiteljski liječnici
Za probir i rano otkrivanje raka pluća koristi se CT niske doze zračenja prsnoga koša (LDCT). Takav CT danas je dostupan u 16 bolnica diljem Hrvatske, a na Klinici za plućne bolesti na zagrebačkom Jordanovcu očekuju da će Hrvatska uskoro nabaviti još takvih uređaja i otvoriti još centara.
Hrvatska je prva u Europi pokrenula ovakav nacionalni program i jedna je od prve tri zemlje na svijetu. U provedbi je ključna uloga obiteljskih liječnika jer upravo oni određuju koje će pacijente poslati na CT dijagnostiku, a kandidati su pušači od 50 do 75 godina ili osobe te dobi koje su prestale pušiti u zadnjih petnaest godina.
Odaziv na preventivni program iznimno je visok i iznosi 95 posto.
Dr. Krpina ističe i drugu posebnost, a to je digitalna platforma preko koje se pacijente upućuje na dijagnostiku te detaljno očitanje CT nalaza uz pomoć softvera baziranog na umjetnoj inteligenciji.
Proglašen najboljim screening programom
Hrvatski nacionalni program za probir i rano otkrivanje raka pluća prošle je godine na kongresu za CT dijagnostiku ocijenjen najboljim screening programom u svijetu.
"U slučaju pozitivnog nalaza, u roku nekoliko dana pacijenta pregleda pulmolog te unutar idućih nekoliko dana ulazi u bolnički sustav na liječenje“, ističe Krpina.
Hrvatska se zahvaljujući programu promovirala među glavne aktere u osmišljavanju preventivnih zdravstvenih programa u EU.
Pokretačka snaga ovog screeninga akademik Miroslav Samaržija i njegov tim s Jordanovca od 1. travnja ove godine angažirani su na trogodišnjem projektu EU osmišljavanja preventivnih zdravstvenih programa u zemljama Europske unije.
''Uspjeh je enorman, mi smo postali glavni za razvoj nacionalnih preventivnih programa na razini EU'', ističe dr. Krpina.
Mlađe žene nepušači – rizična populacija
Od raka pluća u Hrvatskoj svake godine oboli oko 5000 ljudi, a veliki dio njih i umre jer im je bolest otkrivena u kasnoj fazi. Šanse da prežive idućih deset godina sada su oko 10 posto, a cilj je
preventivnog programa da se preživljenje podigne na 20 posto.
Novost u onkologiji pluća jest i to da sve više obolijevaju mlađi pacijenti i nepušači, posebno među ženskom populacijom. Uzrok su genetske mutacije, moguće i hormonske terapije. Na Jordanovcu takvim pacijentima rade genetsku profilaciju na temelju koje im određuju ciljanu terapiju.
"Te žene svoj karcinom mogu liječiti najobičnijom tabletom ciljane terapije. No, važno ga je dijagnosticirati na vrijeme“, kaže dr. Krpina te ističe da liste čekanja za takve postupke ne postoje.
Na Zavodu za kronične i opstruktivne bolesti na Jordanovcu liječe se i osobe s posebno s teškim oblicima astme, kojima će ove godine najvjerojatnije biti dostupna i nova biološka terapija.
Nove terapije za astmu dostupne samo četvrtini oboljelih
Riječ je o TSLP antitijelima, biološkom lijeku, nedavno registriranom za liječenje slabo kontrolirane teške astme. Očekuju da će lijek još ove godine doći u Hrvatsku i upotpuniti listu bioloških lijekova koji su zadnjih sedam godina donijeli revoluciju u liječenju te teške bolesti.
Naime, od 2015. dostupna je antialergijska biološka terapija (anti IgE) , od 2017. anti-interleukin-5 terapija (anti IL-5), a od 2022. i lijek usmjeren na receptor za Interleukin 4 i 13 (anti IL-4/13R) .
Procjenjuje se da oko 2000 bolesnika ima tako težak oblik bolesti kojima bi ta terapija značajno pomogla, no za sada je prima svega njih 500-tinjak, doznaje se od pročelnice Zavoda profesorice Sanje Popović-Grle.
Biološka terapija donijela je ogroman pomak u liječenju teških oblika astme, oboljeli mogu značajno poboljšati ili potpuno oporaviti svoju plućnu funkciju i izaći iz začaranog ciklusa – pogoršanja stanja, odlazaka na hitnu pomoć i bolničkog liječenja. No, zbog njezine cijene daje se bolesnicima po točno utvrđenim algoritmima - injekcijama svaka dva ili četiri tjedna.
''Dio tih bolesnika nije prepoznat, a dio njih je toliko loše da su odustali od sebe. Oni se i ne javljaju liječnicima, osim kada zbog pogoršanja stanja trebaju infuziju. No, nakon toga ne dolaze na kontrole i tako ih negdje gubimo u liječenju'', upozorava prof. Popović-Grle.
KBC Zagreb jedini obavlja transplantaciju pluća u ovom dijelu Europe
Na KBC-u Zagreb prije dvije godine pokrenut je i puni program transplantacije pluća, 21 bolesnik do sada je u toj ustanovi dobio nova pluća i novu priliku za život, a po riječima predstojnika Klinike za plućne bolesti akademika Miroslava Samaržije - zagrebački KBC jedina je zdravstvena ustanova, istočno do Beča i Praga, u kojoj se obavljaju takvi zahvati.
Veliki uspjeh predstavlja i ovogodišnje presađivanje pluća 12-godišnjem dječaku koji je mjesecima živio na respiratoru. Dječak je podvrgnut jednoj od najtežih transplantacija pluća zbog niza komorbiditeta, a prethodno mu je bila transplantirana i koštana srž. Donor pluća bilo je dijete iz Hrvatske.
Samaržija kaže kako se dječak odlično oporavlja, skinut je sa svih uređaja i upućen na rehabilitaciju, koja je dugotrajan proces u slučaju oporavka plućnih funkcija.