Uravnotežena prehrana, redovita tjelesna i umna tjelovježba, redoviti kontakti s drugima, nepušenje i izbjegavanje alkoholnih pića, čini šest "čimbenika zdravog načina života" povezanih s boljim kognitivnim ishodima kod starijih osoba, pokazalo je veliko kinesko istraživanje, provođeno dulje od desetljeća, čije je rezultate ovoga tjedna objavio British Medical Journal (BMJ).
Iako znanstvenici već dugo znaju da postoji veza između demencije i čimbenika kao što su društvena izolacija i pretilost, veličina i opseg nove studije dodaje značajne dokaze globalnoj skupini istraživanja koja sugeriraju da zdrav način života može pomoći mozgu da bolje stari.
Studija također sugerira da su učinci zdravog načina života korisni čak i za ljude koji su genetski podložniji slabljenju pamćenja - otkriće koje "daje nadu" za milijune pojedinaca širom svijeta koji nose gen APOEε4, glavni faktor rizika za Alzheimerovu bolest, komentirao je Eef Hogervorst, voditelj biološke psihologije na britanskom Sveučilištu Loughborough, koji nije bio uključen u studiju.
Prirodno je da sposobnost pamćenja postupno opada kako ljudi stare. Neki stariji ljudi mogu razviti demenciju, krovni pojam koji može uključivati Alzheimerovu bolest, a općenito opisuje pogoršanje kognitivnih funkcija koje nadilazi normalne učinke starenja. Ali, za mnoge, "gubitak pamćenja može biti samo staračka zaboravnost", pišu autori BMJ studije, poput zaboravljanja imena TV programa koji ste voljeli, ili one dosadne činjenice koju ste htjeli potražiti.
Gubitak pamćenja nije ništa manje štetan jer je postupan, a slabljenje pamćenja povezano sa starenjem može u nekim slučajevima biti rani simptom demencije. Ali, dobra je vijest, kažu istraživači, da se to opadanje "može preokrenuti, ili stabilizirati, a ne prijeći u patološko stanje".
Studija objavljena u BMJ-u provedena je u Kini između 2009. i 2019. godine. Istraživači su proveli testove na više od 29.000 ljudi u dobi od 60 i više godina, a zatim su pratili njihov napredak, ili pad tijekom vremena, što je poznato kao kohortna studija temeljena na populaciji. Iako je više od 10.500 sudionika odustalo od studije tijekom sljedećeg desetljeća, neki su sudionici umrli, ili prestali sudjelovati, istraživači su ipak koristili podatke prikupljene od tih pojedinaca u svojoj analizi.
Na početku studije, istraživači su proveli osnovne testove pamćenja, kao i testiranje na APOE gen. Također su anketirali sudionike o njihovim svakodnevnim navikama. Sudionici su razvrstani u jednu od tri skupine - skloni gubitku pamćenja, prosječni i neskloni gubitku pamćenja, na temelju njihovog načina života.
Šest promjenjivih čimbenika životnog stila na koje su se istraživači usredotočili bili su:
Tjelovježba: Najmanje 150 minuta umjerene, ili 75 minuta intenzivne aktivnosti tjedno.
Prehrana: Jesti odgovarajuće dnevne količine najmanje sedam od 12 namirnica (voće, povrće, riba, meso, mliječni proizvodi, sol, ulje, jaja, žitarice, mahunarke, orašasti plodovi i čaj).
Alkohol: Nikada nisu pili, ili su pili povremeno.
Pušenje: Nikad nisu pušili, ili su bivši pušači.
Kognitivna aktivnost: Vježbanje mozga barem dva puta tjedno (čitanjem, kartanjem ili nekom igrom na ploči, na primjer).
Društveni kontakt: Druženje s drugima najmanje dva puta tjedno (sudjelovanjem na sastancima zajednice, ili posjetom prijateljima ili rodbini, na primjer).
Tijekom studije, istraživači su otkrili da su ljudi u skupini onih nesklonih opadanju pamćenja (četiri do šest zdravih čimbenika) i prosječnoj skupini (dva do tri) imali sporiju stopu pada pamćenja tijekom vremena nego ljudi s načinom života koji ih je činio sklonim gubitku pamćenja (nula do jedan zdrav čimbenik).
Ljudi koji žive dobrim životnim stilom, koji uključuje najmanje četiri zdrave navike, također su imali manje izglede da napreduju do blagog kognitivnog oštećenja i demencije.
Rezultati pokazuju da što više čimbenika zdravog načina života možete kombinirati, to su vam veći izgledi da sačuvate pamćenje i spriječite demenciju, ocijenio je Hogervorst.
Značajno je što to vrijedi čak i za ljude koji su nosili APOE gen povezan s većim rizikom od Alzheimerove bolesti.
"Ovi rezultati daju optimističnu perspektivu, jer sugeriraju da, iako se genetski rizik ne može mijenjati, kombinacija čimbenika zdravijeg načina života povezana je sa sporijom stopom opadanja pamćenja, bez obzira na genetski rizik", zaključili su autori studije.
Studija se ističe zbog svoje veličine i praćenja tijekom vremena te zbog toga što je provedena u Kini, dok se "većina publikacija temelji na zapadnim zemljama s visokim prihodima", komentirala je za Post profesorica medicine javnog zdravstva na sveučilištu Cambridge Carol Brayne, koja istražuje starije ljude i demenciju.