Komisija, kao čuvar ugovora EU-a, zadužena je pratiti kako države članice primjenjuju europske zakone. Na temelju vlastitih istraga ili pritužbi građana, poduzeća ili ostalih dionika pokreće postupak povrede prava EU-a.
Postupak ima tri koraka. Prvi je slanje službene opomene, a ako se stvar ne riješi tom opomenom šalje se obrazloženo mišljenje u kojem se traži da se osigura sukladnost sa zakonodavstvom Unije. Ako država članica još uvijek ne surađuje, Komisija može uputiti predmet Sudu Europske unije. Većina se slučajeva riješi prije upućivanja Sudu.
Komisija je uputila Hrvatskoj obrazloženo mišljenje i pozvala je da počne pravilno primjenjivati Direktivu o staništima u pogledu odobravanja projekata za vjetroelektrane koji utječu na područja mreže Natura 2000.
Prema Direktivi o staništima projekti koji bi mogli imati znatan utjecaj na područja mreže Natura 2000, bilo pojedinačno ili u kombinaciji s drugim planovima ili projektima, mogu se odobriti tek nakon što se utvrdi da neće negativno utjecati na integritet tih područja.
Hrvatska nije pravilno primjenjivala Direktivu o staništima pri odobravanju izmjena određenih projekata vjetroelektrana. Konkretno, izmjene takvih projekata odobrene su bez osiguravanja da neće negativno utjecati na integritet područja. U europskom zelenom planu i strategiji za bioraznolikost do 2030. navodi se da je neophodno da EU zaustavi gubitak bioraznolikosti tako da ju zaštiti i obnovi. Komisija je Hrvatskoj u svibnju 2020. uputila službenu opomenu, jer se sustavno nije pridržavala Direktive o staništima pri odobravanju izmjena projekata vjetroelektrana uz obalu. Iako je postignut određeni napredak, hrvatska nadležna tijela nisu u potpunosti riješila sve navedene probleme te su odbila poduzeti ikakve mjere za uklanjanje utvrđenih problema. Stoga je Komisija odlučila uputiti obrazloženo mišljenje Hrvatskoj, koja ima dva mjeseca da odgovori i poduzme potrebne mjere. U protivnom Komisija može uputiti predmet Sudu Europske unije.
Hrvatska je zajedno s Češkom, Estonijom i Grčkom dobila službenu opomenu kako bi osigurala pravilno prenošenje svih zahtjeva Direktive o suzbijanju seksualnog zlostavljanja djece.
Tom direktivom, koja je ključan dio pravnog okvira EU-a za borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece, traži se od država članica zahtijeva da uvedu minimalna pravila koja se odnose na definiciju kaznenih djela i sankcije u području seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece, dječje pornografije i mamljenja djece za seksualne potrebe. Njome se također uvode odredbe za jačanje sprečavanja takvih kaznenih djela i za zaštitu žrtava. Češka, Estonija, Grčka i Hrvatska imaju dva mjeseca da odgovore na argumente koje je iznijela Komisija. Ako ne dobije zadovoljavajući odgovor, Komisija im može uputiti obrazloženo mišljenje.
Hrvatska je dobila i službenu opomenu jer nije u potpunosti izvijestila o postizanju ciljeva povećanja energetske učinkovitosti i udjelu energije iz obnovljivih izvora za 2020. u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime. Opomene iz sličnih razloga dobile su i Mađarska i Rumunjska.
Uredbom o upravljanju utvrđuje se da države članice do 30. travnja 2022. moraju izvijestiti Komisiju jesu li ostvarile ciljeve povećanja energetske učinkovitosti za 2020., utvrđene u Direktivi o energetskoj učinkovitosti. Njome se zahtijeva i da države članice do istog roka izvijeste o postizanju ciljnih udjela energije iz obnovljivih izvora u 2020. Hrvatska, Mađarska i Rumunjska sada imaju dva mjeseca da uklone nedostatke koje je utvrdila Komisija. Ako ne dobije zadovoljavajući odgovor, Komisija im može uputiti obrazloženo mišljenje.
U okviru siječanjskog paketa povreda prava EU-a, Komisija je ukupno uputila 76 službenih opomena, 42 obrazložena mišljenja, a 12 predmeta upućeno je na Sud EU-a. Komisija je također zatvorila 221 predmet u kojima su države članice u suradnji s Komisijom ispravile nedostatke i uskladile se se pravom EU-a.