Ministri unutarnjih poslova država članica sastaju se u četvrtak na redovitom sastanku u Bruxellesu na kojem će odlučivati o proširenju šengenskog prostora. Pred njima na stolu bit će prijedlozi dviju odluka, jedna o punoj primjeni šengenske pravne stečevine u Hrvatskoj, što uključuje ukidanje graničnih kontrola sa šengenskim zemljama, i druga o Bugarskoj i Rumunjskoj.
Potrebna je jednoglasna odluka 22 zemlje članice EU-a, koje su dio šengenskog prostora. Na sastanku Odbora stalnih predstavnika (Coreper) protekli tjedan nijedna članica nije imala primjedbe na hrvatsko članstvo u šengenu. Dio država članica, prema njihovim internim pravilima, za svoja stajališta u Vijeću EU-a moraju dobiti odobrenje nadležnih odbora u svojim nacionalnim parlamentima.
Vlade Švedske, Danske, Slovenije i Nizozemske uputile su u svoje parlamente prijedloge u kojima podržavaju ulazak Hrvatske i sada se čeka njihovo zeleno svjetlo. U međuvremenu je nadležni odbor slovenskog parlamenta dao zeleno svjetlo za sve tri zemlje, a u preostale tri o tome će se raspravljati u prvoj polovici sljedećeg tjedna.
Novi sastanak Corepera, održat će se u srijedu, dan prije ministarskog sastanka, do kada bi sve zemlje članice trebale imati svoja definitivna stajališta.
Što se tiče Bugarske i Rumunjske, one imaju potporu većine, ali ne i konsenzus. Nizozemska vlada uputila je u nadležni odbor svoga parlamenta pismo u kojem podržava Rumunjsku, ali ne i Bugarsku. Austrija je protiv obje zemlje.
Bugarska i Rumunjska se tretiraju u paketu. Češko predsjedništvo je zatražilo od pravne službe Vijeća EU-a upit je li moguće razdvajanje tih dviju zemalja, a odgovor je bio da je to teoretski moguće, ali u praksi teško izvedivo.
Granica između Bugarske i Rumunjske nikada nije bila ni zamišljena da bude vanjska granica šengena, stoga tamo ne postoji potrebna oprema i infrastruktura da bi se primjerice primila Rumunjska, a Bugarska ostavila za kasnije. Tu su također i političke komplikacije jer bi se ponovno moralo zatražiti mišljenje Europskog parlamenta.
U utorak se u Tirani sastaju čelnici država članica EU-a i šest zemalja zapadnog Balkana. Cilj je ponovno potvrditi strateško partnerstvo EU-a i zapadnog Balkana, regije koja ima jasnu perspektivu prema EU-u.
Glavne teme rasprave bit će zajedničko hvatanje ukoštac s posljedicama ruske agresije na Ukrajinu, jačanje sigurnosti i izgradnja otpornosti na inozemno upletanje, suočavanje s izazovima koje predstavljaju migracije, borba protiv terorizma i organiziranog kriminala.
U ponedjeljak, dan uoči samita EU-zapadni Balkan, Europska komisija će predstaviti akcijski plan za zapadnobalkansku migrantsku rutu. U prvih 10 mjeseci u EU je preko te regije ušlo 128 tisuća nelegalnih migranata i ona je uz srednjomediteransku najaktivnija migrantska ruta.
Osim ministara unutarnjih poslova, sljedeći tjedan sastaju se i ministri pravosuđa, zatim ministri financija te ministri zaduženi za telekomunikacije.
Ministri financija u utorak bi trebali razgovarati o prijedlogu da se Mađarskoj zamrznu sredstva iz kohezijskih fondova u okviru mehanizma uvjetovanosti, kojim je moguće zaustaviti plaćanja iz proračuna EU-a državama članicama koje ne poštuju vladavinu prava.