Mađarska se dugo protivila paketu makrofinancijske pomoći Ukrajini u visini od 18 milijardi za 2023. godinu. Istodobno, Mađarskoj je trebalo do kraja ove godine zeleno svjetlo za njezin plan oporavka i otpornosti u visini od 5,8 milijardi eura. Bez toga zelenog svjetla nepovratno bi izgubila 70 posto od toga iznosa.
Stoga je odlučeno da se u jedan uvezani paket stavi makrofinancijska pomoć Ukrajini, odobrenje mađarskog nacionalnog plana za oporavak, prijedlog Komisije da se Mađarskoj zamrzne 7,5 milijardi eura iz tri kohezijska fonda te minimalna stopa korporativnih poreza.
U ponedjeljak su veleposlanici država EU-a izglasali odluku o zamrzavanju 6,35 milijardi eura iz kohezijskih fondova Mađarskoj, nešto manje od iznosa koji je predlagala EK. te je odobren mađarski plan oporavka u zamjenu za uklanjanje veta Budimpešte na pomoć Ukrajini i dogovor oko minimalne stope korporativnih poreza.
Međutim, onda se u srijedu navečer pojavio veto Poljske, koja je rekla da je pogrešno u isti paket stavljati pomoć Ukrajini i stopu korporativnih poreza. Globalni minimalni porez na dobit od 15 posto dogovorilo je 140 zemalja u organizaciji OECD-a kako bi se spriječilo da velike međunarodne tvrtke prebacuju dobit diljem svijeta kako bi smanjile svoje porezne obveze.
Poljski premijer Mateusz Morawiecki izjavio je u četvrtak prije početka samita u Bruxellesu da je pogrešno to stavljati u isti paket i povezivati pitanje pomoći EU-a Ukrajini s pitanjem minimalne stope korporativnih poreza jer je to neka vrsta ucjene.
“To je miješanje krušaka i jabuka. Nepotrebno je povezivati tako različite stvari poput pomoći Ukrajini, što je moralno pitanje, s korporativnim porezima”, izjavio je Morawiecki po dolasku na samit čelnika EU-a.
Sada je, po diplomatskim izvorima, dogovorena formulacija koja je zadovoljila Poljsku. Riječ je o tome da je u tekst zaključaka uvršten paragraf da se porez multinacionalnih kompanija naplaćuje tamo gdje ostvaruju dobit.