U četvrtak će se na izvanrednom sastanku u Bruxellesu okupiti ministri energetike država članica EU-a. Oni će pokušati postići dogovor o uredbi Vijeća o jačanju solidarnosti koja se temelji na boljoj koordinaciji kupnje plina, prekograničnim razmjenama plina i pouzdanim referentnim vrijednostima cijena.
Također će nastojati postići politički dogovor o uredbi Vijeća o utvrđivanju okvira za ubrzavanje iskorištavanja energije iz obnovljivih izvora. Svrha je tog prijedloga ubrzati pojednostavnjenje postupaka izdavanja dozvola za projekte u području energije iz obnovljivih izvora.
Pred ministrima će se naći i “non-paper” Europske komisije u kojem se predlaže uvođenje plafona za cijene pline. Prema ideji Komisija, korektivni mehanizam koji bi ograničio cijene plina aktivirao bi se samo u slučaju prekomjernog povećanja cijena, koje nije uvjetovano tržišnim razlozima. Glavna svrha takvog mehanizma bila bi odvraćanje od umjetnog podizanja cijena plina, čemu znaju pribjegavati akteri na plinskom tržištu kako bi povećali profit. U Komisiji ističu da bi bilo najbolje da se taj mehanizam nikad ne aktivira jer bi to značilo da dobro igra preventivnu ulogu. Po zamisli Komisije, mehanizam bi se gotovo automatski deaktivirao u slučaju da on dovede do poremećaja na tržištu plina, nestašice, uskih grla i slično. Taj “non-paper” će poslužiti kao podloga za raspravu, a nakon toga Komisija će odlučiti hoće li izići sa zakonodavnim prijedlogom.
Češko predsjedništvo je za petak sazvalo i izvanredni sastanak ministara unutarnjih poslova kako bi razgovarali o trenutačnoj situaciji na migrantskim rutama. U posljednje vrijeme u EU-u se ponovno bilježi veliki priljev ilegalnih migranata preko svih ruta.
Pitanje migracija je jedno od onih u kojem su države članice najviše podijeljene, naročito u pogledu mehanizma solidarnosti koji bi olakšao teret zemljama na vanjskim granicama EU-a. Države srednje Europe ne žele prihvaćati migrante, dok je po Dublinskoj uredbi koja je na snazi, za razmatranje zahtjeva za azil odgovorna zemlja prvog ulaza, to jest zemlje na vanjskoj granici Unije. Reforma politike azila na stolu je još od 2015. godine, ali bez ikakva pomaka prema eventualnom rješenju.
Zbog velikog pritiska migranata, austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner rekao je da se protivi proširenju šengenskog prostora jer “sustav ne funkcionira”. U srijedu austrijski kancelar Karl Nehammer dolazi u radni posjet Hrvatskoj i to će biti prigoda da se razjasni austrijska pozicija oko ulaska Hrvatske u šengen. Njegov ured je odbio komentirati izjavu ministra Karnera.
Sljedeći tjedan u Bruxellesu se održavaju i dva redovna ministarska sastanka. U ponedjeljak je na redu Vijeće za poljoprivredu i ribarstvo, a u utorak se sastaju ministri zaduženi za kohezijsku politiku.
Sljedeći tjedan u Strasbourgu se održava plenarna sjednica Europskog parlamenta. U srijedu će zastupnici glasati o rezoluciji u kojoj se Rusija označava za državu sponzor terorizma, nakon niza ratnih zločina i kršenja međunarodnog i humanitarnog prava koje se počinile ruske snage u Ukrajini. Zastupnici žele da ruski predsjednik Vladimir Putin i njegova vlada odgovaraju za svoja zlodjela pred međunarodnim sudom.
Sljedeći tjedan obilježava se 70. obljetnica Europskog parlamenta, kojom prigodom će u Strasbourgu biti i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.
Prije 70 godina formirana je zajednička skupština Europske zajednice za ugljen i čelik, koja je preteča današnjeg Europskog parlamenta. Na svečanosti u utorak zastupnicima će se obratiti premijeri triju zemalja u kojima Europski parlament ima sjedište - luksemburški Xavier Bettel, francuska premijerka Elisabeth Borne i belgijski Alexander De Croo.
Zastupnici će sljedeći tjedan, između ostaloga, razgovarati o pitanju azila i migracija, vladavini prava u Mađarskoj, ljudskim pravima u Kataru, gdje u nedjelju počinje Svjetsko nogometno prvenstvo.
U utorak bi Komisija nakon sjednice u Strasbourgu trebala predstaviti jesenski paket Europskog semestra, mehanizama za koordinaciju ekonomskih politika za 2023. godinu. Jesenski paket europskog semestra uključuje Godišnji pregled održivog rasta, mišljenja o nacrtima proračunskih planova država članica europodručja za 2023., preporuke politika za europodručje i Komisijin Prijedlog zajedničkog izvješća o zapošljavanju. Ove će godine Komisija prvi put dati mišljenje o proračunskim planovima Hrvatske koja od sljedeće godine postaje 20. članica europodručja.