„Ne smije biti 'ad hoc' rješenja. Ne možemo odgovarati događaj po događaj, krizu po krizu“, poručio je europarlamentarcima raspravi o migracijama Europskom parlamentu povjerenik Schinas zadužen za „promicanje europskog načina života“.
Potreban je „sustavan, sveobuhvatan i holistički europski okvir za migracije i azil“, dodao je.
Schinas je kazao kako ove godine postoji velik porast migracija na svim rutama prema Europskoj uniji, a najviše ih je na srednjoeuropskoj ruti (90 tisuća), dok je na zapadnobalkanskoj ruti zabilježen „dramatičan porast“.
„Moramo implementirati praktične i operativne mjere kako bi adresirali situaciju na svim migracijskim rutama“; poručio je Schinas, istaknuvši da je EU sada u boljoj situaciji nego za vrijeme migrantske krize 2016. jer postoji snažna Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex), resursi i „politička volja“.
„Ne možemo čekati duže“, kazao je Schinas.
Predsjednik Europske pučke stranke Manfred Weber pohvalio je apel Komisije za reformom migracijske politike, istaknuvši da „trenutno mafija odlučuje tko ulazi u Europu“.
„Pedeset posto ljudi koji ulaze u Europu nemaju pravo ostati. Oni su ilegalni migranti. Moramo omogućiti brzo odlučivanje na eksternim granicama tko može ući, a tko ne“, poručio je predsjednik najvećeg kluba zastupnika u Europskom parlamentu.
Smatra da je potrebno ojačati suradnju po pitanju repatrijacije ilegalnih migranata sa zemljama iz kojih dolaze migranti, dok bi se mogli uspostaviti i centri za migrante izvan EU-a u kojima bi se rješavali zahtjevi za azil.
„Ovo je europski izazov. Solidarnost je prijeko potrebna“, kazao je.
Predsjednica kluba socijalista i demokrata Iratxe Garcia Perez kritizirala je takav pristup, poručivši da EU „mora biti velikodušna“ prema migrantima.
Istaknula je da je Europa sve stariji kontinent i ima najnižu stopu natalitet zbog čega „imigracija nije problem, već izazov i prilika“.
Supredsjednik Zelenih Philippe Lamberts kazao je da se Europska unija pretvorila u „neprobojnu tvrđavu“ za migrante, dok je ruska agresija na Ukrajinu pokazala da Unija „može primiti susjede u nevolji“.
„Zašto to ne može na Mediteranu? Ne nedostaju mogućnosti, već naša volja“, poručio je
Jordan Bardella iz Identiteta i demokracija otklanja takvu ideju i poručuje da „Europa nije 'El Dorado i utopijska fantazija“.
„Demografija je veliki izazov. Moramo biti svjesni što se događa. Ljudi će nastaviti hrliti prema Europi, ako nešto ne poduzmemo“, poručio je nasljednik Marine Le Pen na čelnom mjestu Nacionalnog okupljanja.
U raspravi su od hrvatskih eurozastupnika sudjelovali HDZ-ovi Karlo Ressler i Tomislav Sokol.
Ressler je poručio kako "svjedočimo drastičnom i perfidnom povećanju ilegalnih prelazaka granice od gotovo 300 tisuća kroz ovu godinu, osobito na takozvanoj zapadnobalkanskoj ruti".
Istaknuo je kako su vanjske granice EU-a "opet pod pritiskom stihijskih migracija" čemu doprinosi i Srbija koja "beskrupuloznom zloupotrebom viznog režima nagrađuje zemlje koje ne priznaju Kosovo i tako povećava pritisak"
“Pod hitno nam treba zajedničko, sustavno europsko rješenje, koji počinje od stroge i učinkovite zaštite granice te odlučnog odbijanja instrumentalizacije migranata u geopolitičkim igricama", poručio je.
"Sve to također pokazuje da nam je potreban i još snažniji šengen , a ne njegovo podrivanje u ovom osjetljivom geopolitičkom trenutku. Jasno, s uključenom Hrvatskom koja je dokazala da može učinkovito štititi europsku granicu i tako pružiti dodatnu sigurnost za sve države članice i europske građane”, dodao je.
Sokol smatra da migranti "učestalo zloupotrebljavaju pravo na azil kako bi zaobišli redovitu proceduru i tako se domogli teritorija EU-a" zbog čega je potrebno u praksi razlikovati osobe s međunarodnim statusom izbjeglice od migranata.
"EU ne može i ne treba primiti na svoj teritorij svakoga tko to želi samo zato što je u Europi veća kvaliteta života nego u zemlji iz koje dolazi. U ovakvim okolnostima ključno je zaustaviti nezakonite migracije i ojačati zaštitu šengenskog prostora", dodao je.
Također je pozvao Vijeće da donese odluku o ulasku Hrvatske u šengen, istaknuvši da je Hrvatska ispunila "najstrože kriterije", dok bi proširenje šengena na Hrvatsku bilo "jamac zaštite vanjskih granica EU-a i učinkovite borbe protiv ilegalnih migracija".