Sadašnja pravila o dopuštenom deficitu do 3 posto i dugu do 60 posto BDP-a ostaju na snazi jer su ona zapisana u ugovoru o EU-u, ali bi se promijenila pravila koja trebaju osigurati ispunjenje tih zakonskih ciljeva.
Države u kojima omjer državnog duga i BDP-a prelazi referentnu vrijednost od 60 posto po sadašnjim pravilima moraju smanjivati taj dug zadovoljavajućim tempom. To znači da se javni dug mora smanjivati svake godine za jednu dvadesetinu razlike između udjela javnog duga u BDP-u i referentne vrijednosti od 60 posto.
Takva brzina smanjivanja javnog duga je posve nerealna jer može imati teške posljedice po gospodarstvo i društvo u cjelini i dodatno smanjiti sposobnost zaduženih zemalja da vraćaju dugove.
Brzo razduživanje može voditi u recesiju što onda povećava omjer duga i BDP-a.
“Fiskalna pravila će se usredotočiti na smanjivanje duga, tamo gdje je on visok, na temelju planove koje izrađuje same države članice, a koji će poštovati jasne uvjete EU-a”, izjavio je izvršni potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis.
Nova pravila trebala bi osigurati smanjivanje udjela javnog duga na “realan, postupan i održiv način”, navodi Komisija. Pritom, trebaju omogućiti ulaganja zelenu i digitalnu tranziciju i jačanje gospodarstva.
Ključni element novog pristupa je tzv: “putanja neto rashoda”, koje bi se države članice europodručja trebale pridržavati u budućnosti kako bi smanjile dug.
Zemlje sa "znatnim izazovom za svoj javni dug" trebaju kroz četverogodišnji plan, koji će same izrađivati, osigurati smanjenje duga i poštivati granice deficita od tri posto. Zemlje s "umjerenim izazovom javnog duga" imat će nešto kraće razdoblje, izrađivat će planove na trogodišnje razdoblje.
Svako odstupanje od planova, koje će ocjenjivati Komisija, a odobravati Vijeće, u pravilu treba voditi prema otvaranju postupka zbog kršenja fiskalnih pravila, ali postoji mogućnost produljenja plana za dodatne tri godine, s posebnim izuzećima za države članice kako bi se izbjeglo da proračunska štednja ne ugrozi investicije.
U dokumentu Komisije ne predviđa se tzv. “zlatno pravilo” za javne investicije, to jest da se ulaganja primjerice u projekte zaštite klime izuzmu iz neto rashoda, a što su tražile južne članice EU-a. Mogućnosti za investicije treba tražiti u produljenju razdoblja za razduživanje.
Države članice koje poduzimaju reforme i ulažu u projekte koji pomažu u ispunjavanju zajedničkih ciljeva razini EU-a mogu dobiti produljenje od dodatne tri godine kako bi svoje dugove dovele na pouzdanu silaznu putanju.
Nacionalne planove ocjenjivat će Komisija i odobravati Vijeće, a njihova provedba pratit će se kroz godišnja izvješća o napretku koje izrađivati vlade. Komisija će pri tom u obzir uzimati jedan jedini indikator - trend javnih rashoda.
Komisija, koja je u srijedu predstavila obrise budućih pravila, najavila je da će s konkretnim zakonskim prijedlozima izići u proljeće sljedeće godine.