Putem okvira nazvanog “Strategija EU-a za Mediteran” ministri zemalja bi se jednom godišnje sastajali na zajedničkom forumu, a tijekom godine bi zemlje surađivale u područjima poput zaštite okoliša, migracija i sigurnosti.
EU trenutno ima četiri takva foruma, odnosno politička okvira, putem kojih surađuju zemlje smještene u istoj regiji. Neke od zemalja su članice EU-a a neke nisu.
Strategija za regiju Baltičkog mora, koja okuplja zemlje smještene uz to more na sjeveru Europe, uspostavljena je 2009., a zatim i strategije za regiju rijeke Dunava (2010.), Jadranskog i Jonskog mora (2014.) te planinskog prostora Alpa (2015.).
“I Sredozemlju je potrebna makroregionalna strategija jer se problemi uočeni na čitavom Sredozemlju ne mogu riješiti samo lokalnim, regionalnim i državnim forumima”, kaže Nikola Dobroslavić, župan Dubrovačko-neretvanske županije te izvjestitelj Europskog odbora regija.
Europski odbor regija, institucija koja predstavlja interese regija u Bruxellesu, ovaj je mjesec uputila zahtjev za osnivanjem tog makroregionalnog okvira.
Među inicijatorima su južna francuska pokrajina Provansa-Alpe-Azurna obala i Katalonija, a priključila im se i Dubrovačko-neretvanska županija.
Županija kojom predsjeda Dobroslavić organizirala je u zgradi Europskog odbora regija konferenciju na tu temu. Sudionici su poručili da će u nadolazećim mjesecima intenzivno zagovarati osnivanje Strategije za Mediteran.
“Prekogranične projekte od zajedničkog interesa lakše i brže bismo realizirali jer bi regije imale veću autonomiju prilikom dogovaranja”, kaže predstavnica Provanse-Alpa-Azurne obale.
EU ne bi dala novi dodatni novac zemljama članicama Strategije za Mediteran, no one bi suradnjom mogle lakše povući postojeći novac iz EU fondova od prije namijenjen svakoj zemlji.
Zemlje bi povezivale prioritete iz makroregionalne strategije, poput čišćenja mora od plastike, očuvanja biološke raznolikosti i pomaganja ljudima tijekom humanitarne krize, s nacionalnim prioritetima koji se financiraju EU fondovima u svakoj od država.
Uspostava Strategije očekuje se u drugoj polovici 2023.
Inicijatori očekuju da Strategija za Mediteran bude uspostavljena nakon lipnja iduće godine kada šestomjesečno predsjedanje EU-om preuzme mediteranska zemlja Španjolska. Ta bi strategija učvrstila suradnju na Mediteranu gdje živi 500 milijuna ljudi.
Prethodno ju trebaju odobriti Vijeće EU-a, sastavljeno od država članica, Europski parlament i Europska komisija.
“Do nas nije došla nikakva službena informacija o tome. U načelu, mi smo otvoreni za svako jačanje europske suradnje”, kaže Sanjin Vlastelica iz hrvatskog ministarstva vanjskih poslova.
Hrvatska trenutno sudjeluje u dvije makrostrategije, Dunavskoj (EUSDR) i Jadransko-jonskoj (EUSAIR), a Vlastelica je nacionalni koordinator Hrvatske za njih.
Kaže da su makroregionalne strategije jedan od važnih okvira EU-a za zajedničko promišljanje o problemima ili izazovima nekog šireg i specifičnog geografskog područja, te za iznalaženje zajedničkih rješenja za njih.
Europski odbor regija je u svom dokumentu naveo da se “sredozemno područje zagrijava 20 posto brže od svjetskog prosjeka”. “Posljedice klimatskih promjena već su vidljive zbog sve češćih ekstremnih prirodnih pojava ili nestašica vode, što utječe na opskrbu hranom”, piše u dokumentu kojim traži osnivanje Strategije za Mediteran.
“Što se tiče eventualne Mediteranske strategije, svakako bismo temeljito proučili takav prijedlog, da bismo utvrdili sve potencijalne dobrobiti ali i moguća preklapanja s već postojećim sličnim okvirima suradnje”, kaže Vlastelica.
Postojeća strategija za Jadransko i Jonsko more, kojom će Hrvatska predsjedati godinu dana nakon svibnja 2023., već obuhvaća zemlje koje bi bile u strategiji za Mediteran.
Inicijatori pak tvrde da bi u budućnosti postojala i jedna i druga.
“Jadransko-jonska je mala. Nema težinu kakvu bi imala široka mediteranska”, napominje Marco Marsilio, predsjednik talijanske primorske regije Abruzzo koja se nalazi nasuprot Splita.
Tvrdi da bi se promoviralo korištenje obnovljivih izvora, unaprijedio promet te uspostavio održivi turizam na čitavom području.