"Poslat ćemo snažnu poruku jedinstva, solidarnosti i potpore Ukrajini u jeku ruske agresije", rekao je Jandroković, dodavši da su međunarodna zajednica, EU i NATO brzo nakon ruske invazije jedinstveno i solidarno "odgovorili na Putinov anticivilizacijski potez".
U kolovozu 2021. u Kijevu je održan inauguracijski samit Krimske platforme koja koordinira međunarodni odgovor na aneksiju Krima i druge sigurnosne izazove.
Samit je ponovno održan ove godine u kolovozu, u virtualnom obliku, a oba su bila na razini predsjednika država ili vlada. Skupom u Zagrebu uspostavljena je parlamentarna dimenzija Krimske platforme.
"Nastavak ruske agresije ovoj platformi dao je novi zamah (...) Konačni cilj je jasan, da Rusija napusti teritorij koji joj ne pripada", naglasio je.
"Duh ukrajinskog naroda podsjetio me na duh hrvatskog naroda od prije tridesetak godina. I mi smo svoj ponos, domoljublje i odvažnost tada stavili sučelice vojno nadmoćnom agresoru", rekao je Jandroković.
Jandroković je dodao da je "tom ratnom pohodu prethodila temeljita priprema lažnih narativa i manipuliranja informacijama od strane velikosrpskog agresora" i da Hrvatska svojim ratnim iskustvom i na sve druge načine stoji na raspolaganju Ukrajini.
Pozvao je da se zemlje jasno opredijele i stanu na ukrajinsku stranu.
"Duboko smo svjesni razlike između agresora i žrtve. Nitko ne bi trebao imati dileme na koju stranu ovog sukoba stati. Nemojmo posustati u pomoći Ukrajini na putu prema njenoj pobjedi", naglasio je Jandroković.
Stefančuk je rekao da je uvjeren da će današnji skup "biti produktivan i plodonosan" i zahvalio Hrvatskoj na suorganizaciji samita jer ga nije bilo moguće održati u Kijevu zbog "svakodnevnih agresivnih napada na Ukrajinu".
"Inicijativa ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog postala je općeprihvaćena i geografski se širi. Naš cilj je jasan, vraćanje Krima pod ukrajinski integritet", rekao je Stefančuk.
Uvjeren je da će se "u bliskoj budućnosti ostvariti san Ukrajine - pobjeda i mir", naglasio je predsjednik ukrajinskog parlamenta.
U Zagrebu su 42 delegacije iz 32 države. Pet država predstavljaju predsjednici oba parlamentarna doma: Belgije, Češke, Irske, Poljske i Rumunjske. Jedanaest država sudjelovat će video porukom, uključujući Francusku, Mađarsku, Japan i Kanadu.
U Zagrebu su i predstavnici pet parlamentarnih skupština međunarodnih organizacija - Europskog parlamenta, PS Vijeća Europe, PS OESS-a, Interparlamentarne unije i PS NATO-a.