U zakonodavstvu se definiraju i podciljevi za sektore kao što su promet, zgrade te centralno grijanje i hlađenje, priopćio je Europski parlament (EP). U prometnom sektoru uvođenje obnovljivih izvora energije trebalo bi dovesti do 16 postotnog smanjenja emisija stakleničkih plinova upotrebom viših udjela naprednih biogoriva i ambicioznijom kvotom za obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla kao što je vodik. Industrija bi trebala povećavati upotrebu obnovljivih izvora energije za 1,9 postotnih bodova godišnje, a mreže centralnog grijanja za 2,3 posto.
Svaka država članica morat će razviti dva prekogranična projekta za širenje zelene električne energije. Države članice s godišnjom potrošnjom električne energije većom od 100 kWs morat će do 2030. razviti i treći.
Zastupnici su također usvojili amandmane u kojima se traži postupno smanjivanje udjela drvne biomase koja se smatra obnovljivom energijom.
Tekst je usvojen s 418 glasova za, 109 protiv i 111 suzdržanih.
Na zasebnom glasanju u srijedu zastupnici su podržali reviziju Direktive o energetskoj učinkovitosti, zakona kojim se utvrđuju ciljevi uštede energije u primarnoj i konačnoj potrošnji energije u EU-u.
Zastupnici su postavili cilj EU-a u pogledu smanjenja konačne potrošnje energije i potrošnje primarne energije, tako da države članice moraju zajednički osigurati smanjenje krajnje potrošnje energije za najmanje 40 % do 2030. i 42,5 % u potrošnji primarne energije u usporedbi s predviđanjima iz 2007. To odgovara iznosu od 740 milijuna tona nafte u konačnoj potrošnji energije odnosno 960 milijuna tona nafte u potrošnji primarne energije. Države članice trebale bi odrediti obvezujuće nacionalne doprinose za postizanje tih ciljeva.
Ciljevi će se ostvariti uz pomoć mjera na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini u različitim sektorima, npr. javnoj upravi, zgradama, poduzećima, podatkovnim centrima.
Tekst je usvojen s 469 glasova za, 93 protiv i 82 suzdržana.
„Samo širenje obnovljive energije znači istinsku neovisnost. Snažno podržavamo povećani cilj od 45 % za 2030. Potvrđujemo potrebu za većom prekograničnom suradnjom kako bi se proširilo uvođenje energije iz obnovljivih izvora i pozivamo na diversificiranu strategiju uvoza vodika. Postavili smo i zahtjeve za održivost biomase i goriva te pokazali načine na koje biogeni materijali mogu stvarno gospodarski doprinijeti energetskoj tranziciji.” rekao je Markus Pieper iz Europske pučke stranke, vodeći zastupnik za direktivu o energiji iz obnovljivih izvora.
Danski socijaldemokrat Niels Fuglsang, izvjestitelj za direktivu o energetskoj učinkovitosti, izjavio je: „Nalazimo se u krizi u kojoj Putin obustavlja opskrbu plinom. Jedan od naših najdjelotvornijih odgovora na to pitanje energetska je učinkovitost. Od ključne je važnosti da je Parlament danas glasao za ambiciozne i obvezujuće ciljeve energetske učinkovitosti za EU i pojedinačne države članice.”
Zastupnici i češko predsjedništvo Vijeća sada će započeti pregovore o tim predmetima o kojima su ministri EU-a utvrdili svoje stajalište u lipnju, priopćio je Europski parlament.
Europska komisija donijela je 14. srpnja 2021. paket „Spremni za 55 %“ kojim se postojeće zakonodavstvo u području klime i energije prilagođava novom cilju EU-a o smanjenju emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. Jedan od elemenata paketa revizija je Direktive o energiji iz obnovljivih izvora (RED II), koja će pomoći EU-u da ostvari novi cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova od 55 %. U skladu s Direktivom RED II koja je trenutačno na snazi, EU je obvezan do 2030. osigurati da najmanje 32 % energije koju je potrošio potječe iz obnovljivih izvora energije.
Paket „Spremni za 55 %“ uključuje i preinaku Direktive o energetskoj učinkovitosti kojom se njezine odredbe usklađuju s novim ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova od 55 %. Direktivom o energetskoj učinkovitosti trenutačno se utvrđuje razina uštede energije koju EU treba ostvariti kako bi dosegao dogovoreni cilj poboljšanja energetske učinkovitosti od 32,5 % do 2030.,