Bosanskohercegovački političari ne uspijevaju jednoglasno i jasno reći da žele u EU, kazala je Zovko i jasno dala do znanja koga za to smatra krivim.
"Činjenica da Bosna i Hercegovina nije dobila status kandidata za EU apsolutna je odgovornost bošnjačkih političara", ustvrdila je Zovko uoči rasprave u utorak Europskom parlamentu o izvješću o Bosni i Hercegovini za 2021. godinu.
"Realno gledano, moldavski su čelnici pokazivali više želje da njihova zemlja postane kandidat nego političari iz BiH koji su se ovdje pojavljivali, počevši od Bakira Izetbegovića, Šafika Džaferovića i Bisere Turković", rekla je Zovko misleći na predsjednika najveće bošnjačke stranke SDA, bošnjačkog člana predsjedništva BiH i državne ministrice vanjskih poslova.
"Oni su ovdje samo pokazivali želju da se netko kazni, a nisu tražili da BiH postane kandidat", rekla je Zovko komentirajući nedavno davanje kandidatskog statusa Moldaviji i Ukrajini, za koji je BiH još jednom ostala uskraćena.
Bošnjački političari "ovdje su samo lobirali da se dovede vojska u Brčko, povećaju ingerencije visokog predstavnika i da se zemlja još više stavi u polusuvereni položaj", kaže HDZ-ova europarlamentarka koja je i potpredsjednica Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom.
S jedne strane imate Ukrajinu, izloženu agresiji, u kojoj je stav u približavanju Uniji jedinstven, "a s druge strane u BiH imate imploziju različitih sukoba interesa, disonantne tonove, zagovore različitih vrsta intervencionizma i dokazivanje da država ne može funkcionirati".
"Dok se ne riješi izborni zakon i ne nađe kompromis između tri najveće skupine da jednim glasom kažu žele li dalje u Europsku uniju, dobivat ćete ovakve svaštare od izvješća, a ljudi će dizati ruke od BiH kad se treba razmatrati njezina kandidatura", kaže Zovko.
Izvješće Paula Rangela, njezina kolege iz kluba Europske pučke stranke, ističe dvije glavne prepreke napretku BiH prema integraciji u EU: bojkotiranje i povlačenje vodstva i predstavnika Republike Srpske iz državnih institucija, konkretno Milorada Dodika, i zastoj u pregovorima o reformi izbornog zakona u Federaciji BiH.
U izvješću se poziva na ujednačene izborne i ustavne reforme, u skladu s načelima EU-a te odlukama međunarodnog i ustavnog suda, što uključuje jednakost njegovih triju konstitutivnih naroda i svih građana i izražava žaljenje zbog nedostatka političke volje aktera sa svih strana da osiguraju uspješno okončanje pregovora o hitnoj reformi izbornog zakona.
"Izvješće jest mlako, ali je ipak malo bolje od prošlogodišnjeg koje je bilo katastrofalno", ocjenjuje Zovko.
Želje, čestitke i pozdravi
Pozitivnim smatra što je izvjestitelj Rangel u izvješće uključio koncept konstitutivnost naroda i kao preduvjet za kandidatski status istaknuo rješenje pitanja izbornog zakona.
Nedorečenosti i mogućnost da se dijelovi izvješća različito tumače, Zovko pripisuje činjenici da "ovdje vrlo malo ljudi zna kako institucije BiH funkcioniraju i od čega je BiH sastavljena".
"Tako da su oni u izvješće ugrađivali i nadograđivali ga s nekim svojim željama, čestitkama i pozdravima i pravili nevjerojatne i nespretne kombinacije", rekla je.
Napomenula je da su ipak ipak usvojeni gotovi svi njezini amandmani.
Socijalisti i zeleni, posebno ovi drugi, imali su nerealan pristup, a neki njihovi predstavnici zagovarali su argumente bošnjačke strane, kaže HDZ-ova eurozastupnica.
"Izvjestitelj Rangel nije imao s druge strane sugovornika s kojime bi mogao dogovarati razumno izvješće s balansiranim pristupom, tako da je ovo izvješće plod 'umjetnosti mogućeg'", zaključila je Zovko.
Europski parlament je o Izvješću o Bosni i Hercegovini za 2021. raspravlja u utorak i glasa u srijedu.