Izvješće o reviziji sustava EU-a za trgovanje emisijama u zrakoplovstvu usvojeno je u srijedu s 479 glasova za, 130 protiv i 32 suzdržana.
Sektor zrakoplovstva je jedan od najbrže rastućih izvora emisija stakleničkih plinova, a zračni promet odgovoran je za dva do tri posto globalnih emisija ugljikovog dioksida.
"EU je globalni lider u borbi protiv klimatskih promjena, ali klimatske ambicije i obveze iz Pariškog sporazuma Europa ne može sama ostvariti. Potrebno je konkretno djelovanje i suradnja na globalnoj razini", rekla je izvjestiteljica, hrvatska eurozastupnica Sunčana Glavak (HDZ/EPP) u utorak na plenarnoj raspravi.
Od 10 najuspješnijih zemalja prema indeksu uspješnosti u zaštiti okoliša, više od pola ih je iz EU-a.
Kraj besplatnih emisijskih jedinica
Komisija je predložila postupno ukidanje besplatnih emisijskih jedinica i stavljanje svih emisijskih jedinica na dražbu od 2027., ali Europski parlament je nešto ambiciozniji i traži da se to učini godinu dana ranije.
"Postupno ukidanje besplatnih emisijskih jedinica i prelazak na stopostotno dražbovanje emisijskim jedinicama unutar sektora je realnost", rekla je Glavak.
Prihodi od prodaje emisija na dražbi trebali bi se preusmjeriti za inovacije u zrakoplovstvu namijenjene za smanjenje utjecaja tog sektora na klimu i okoliš.
"Moramo prihode od dražbovanja emisijskim jedinicama vratiti zrakoplovnom sektoru ako želimo vidjeti stvarni napredak", istaknula je Glavak.
Sustav EU-a za trgovanje emisijama (EU ETS) uveden je 2005. godine i jedna je od ključnih politika EU-a za ublažavanje klimatskih promjena i prvo tržište ugljika u svijetu.
U okviru sustava EU ETS poduzeća moraju nabaviti emisijske jedinice za pokriće svojih emisija ugljika. Osnovni je način nabave kupovanje na dražbama, no emisijske jedinice dodjeljuju se i besplatno.
Sustavom ETS EU-a prvo su trebali biti obuhvaćeni svi letovi, uključujući letove izvan i unutar Europskog gospodarskog prostora (EGP), no ipak je odlučeno da će se primjena sustava ETS EU-a ograničiti na letove unutar EGP-a, što je poznato i kao mjera "zaustavljanja sata" koja će se provoditi do kraja 2023.
"Komisija bi trebala imati potrebne alate za nametanje ETS-a zrakoplovnim operaterima iz trećih zemalja kada dođe do narušavanja tržišnog natjecanja ili opasnosti od štete za europskog operatera zrakoplova", smatra izvjestitelj za mišljenje Jan-Christoph Oetjen iz Odbora za promet i turizam.
"Zeleni" letovi
Glavak je istaknula da je potrebno poticati dekarbonizaciju zrakoplovnog sektora za što će biti nužan prijelaz s fosilnih goriva na održiva zrakoplovna goriva.
"Moj prijedlog rješenja su SAF emisijske jedinice kojima bismo osigurali korištenje održivih zrakoplovnih goriva. I to smo uspjeli - osigurati 40 milijuna SAF emisijskih jedinica dostupnih do 2030.", rekla je.
U usvojenom izvješću poziva se na potporu inovacijama.
Predlaže se izdvajanje "znatnog iznosa iz Inovacijskog fonda za projekte za potporu inovacijama i novim tehnologijama u zrakoplovnom sektoru, s naglaskom na područje održivih zrakoplovnih goriva".
Ambicioznija primjena programa CORSIA
Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva (ICAO) predviđa da bi se emisije iz međunarodnog zračnog prometa do 2050. mogle utrostručiti u odnosu na 2015. i zato je osmislila program za neutralizaciju i smanjenje emisija ugljika za međunarodno zrakoplovstvo (CORSIA).
Sve članice EU-a sudjeluju u prvoj, dobrovoljnoj fazi CORSIA-e i trebale bi od zračnih prijevoznika sa sjedištem u tim državama tražiti da međunarodnim emisijskim jedinicama neutraliziraju emisije ugljikovog dioksida koje prelaze relevantnu referentnu vrijednost.
U usvojenom izvješću upozorava se da "razina ambicije CORSIA-e za međunarodni zrakoplovni sektor nije usklađena s globalnom razinom ambicije potrebnom za održavanje koraka s ciljevima u pogledu temperature iz Pariškog sporazuma".
U mišljenju Odbora za promet i turizam također se navodi da je "potrebno priznati izazove s kojima se suočava sektor zrakoplovstva EU-a, a koji proizlaze iz krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 i iz nejednakih uvjeta u pogledu sudjelovanja trećih zemalja u CORSIA-i".
Na ovotjednoj plenarnoj sjednici usvojeno je i tehničko izvješće hrvatske eurozastupnice Glavak u kojem se poziva na transparentnost u obavješćivanju o neutralizaciji.
Države članice EU-a trebale bi do 30. studenoga 2022. izračunati i obavijestiti zračne prijevoznike o njihovoj neutralizaciji emisija za 2021.
Cilj je smanjiti administrativno opterećenje nacionalnih tijela i zračnih prijevoznika te im pružiti pravnu sigurnost.
Oba usvojena izvješća dio su EU-ovog zakonodavnog paketa "Spremni za 55 posto" za ispunjenje klimatskih ciljeva.