"Poljoprivreda je jedan od sektora koje treba mijenjati ako želimo da Zeleni plan uspije spasiti naše društvo", istaknuo je Ariel Brunner, stručnjak organizacije BirdLife za europske politike, na panel raspravi "'Europski zeleni plan – kako ga Hrvatska može ostvariti?", održanoj u Sinju.
Zelenim planom Europsku uniju želi se pretvoriti u moderno, učinkovito i konkurentno gospodarstvo s učinkovitim politikama zaštite okoliša u kojem 2050. godine neće biti neto emisija stakleničkih plinova.
Sudionici okruglog stola u Sinju ukazali su na značenja Zelenog plana za sektorske politike poput energetske i poljoprivredne politike i iznijeli svoje preporuke Hrvatskj kako da ostvari ciljeve Zelenog plana.
"Hrvatska još ima priliku krenuti u pravom smjeru. Još imate mnogo prirode, tradicionalne poljoprivrede, ali i cijela Europska unija ima još mnogo zemljišta pa je ključan trenutak za donošenje pravih odluka kako se ne bi dogodila okolišna katastrofa kao one u Irskoj, Belgiji, Nizozemskoj", upozorio je Brunner, jedan od čelnika nevladine organizacije BirdLife koje je misija zaštita ptica, njihovih staništa i biološke raznolikosti.
Brendan Dunford, voditelj program BurrenLIFE koji se provodi u Irskoj od 2010. godine, ocijenio je da "europski zeleni plan predstavlja ogromnu prednost za zemlje poput Hrvatske, zemlje s prirodnim blagom".
"Bitno je da Hrvatska ide u korak s tim prilikama i ne gleda ih kao prijetnje. Rezultati su tada zajamčeni, i ne samo za danas, nego i za buduće generacije", kazao je Dunford.
Irski program Burren, koji vode sami poljoprivednici, uveo je novi 'hibridni' pristup poljoprivredi i očuvanju u kojem se poljoprivrednici plaćaju i za obavljeni posao i za postizanje definiranih ekoloških ciljeva.
Dunford je napomenuo kako su osim financijskog dijela i dodatnih nagrada, poljoprivrednicima omogućili podršku i savjete, kako bi napredovalo društvo u cjelini.
Engin Yilmaz iz Turske, koji je osnovao organizaciju za očuvanje prirode Yolda Initiative, a koja se bavi kulturnim praksama koje doprinose bioraznolikosti, posebice pastirskom praksom, sugerirao je kako hrvatska Vlada treba omogućiti platformu koja će na jednom mjestu okupiti poljoprivrednike i lokalno stanovništvo.
Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, potvrdio je da će Hrvatska zaštititi 30 posto Jadranskog mora pod svojom jurisdikcijom.
"Nama je more jako bitno ne samo kao resurs za ribu i turizam, nego i kao ponor za ugljik. Velike količine atmosferskog ugljikovog dioksida se u procesu fotosinteze vežu u morskom ekosustavu i tamo se trajno pohranjuju i baš zato moramo čuvati morske ekosustave. Zaštita će svakako omogućiti i održivo ribarstvo", rekao je Duplić.
Ukupan postotak zaštićenog mora danas iznosi 12,6 posto.
Panel raspravu u Sinju organizirala je udruga Biom, kojoj je misija očuvati bioraznolikost zbog dobrobiti društva i prirode, među ostalim, zaštitom ptica te borbom protiv krivolova i drugih ugroza po okoliš.