Riječ je o kemikalijama koje se zbog njihove iznimne otpornosti na raspad nazivaju “postojanim organskim onečišćujućim tvarima” (POPs).
To su brojni pesticidi, kao što je DDT, industrijske kemikalije, primjerice neke od tvari koje se koriste u proizvodnji elektroničke opreme, te nusproizvodi industrijskih procesa.
Kad te toksične kemikalije jednom dospiju u okoliš iznimno su postojane, mogu se prenositi na velike udaljenosti i dugo vremena akumulirati u prirodi i živim organizmima.
Posebno su problematične u kontekstu kružnog gospodarstva jer se recikliranjem i ponovnom uporabom još duže zadržavaju u okolišu.
Zastupnici u Europskom parlamentu podržali su stoga prijedlog Europske komisije da se dopuštene količine tih opasnih tvari u proizvodima dodatno smanje.
“Osnovna ideja ove direktive je zaštita okoliša i ljudskog zdravlja od nekih od najopasnijih kemikalija. Kada se usvoji, promijenit će se pravila za reciklažu. Sirovine koje sadrže nedopuštene količine opasnih spojeva neće se smjeti reciklirati”, rekla je za Hinu SDP-ova europarlamentarka Biljana Borzan iz kluba socijaldemokrata.
“Važno je da proizvodi izrađeni od prvi put upotrijebljenih materijala i proizvodi izrađeni od recikliranih materijala ispunjavaju iste kemijske standarde”, smatra Borzan.
Komisija je u prijedlogu iz listopada prošle godine naglasila da je potrebno dodatno smanjiti sadržaj postojanih organskih onečišćujućih tvari u otpadu, no zastupnici u Europskom parlamentu na ovotjednoj su plenarnoj sjednici istaknuli da to nije dovoljno.
I dok povjerenica Europske komisije Vera Jurova ističe da ograničenja moraju biti u skladu s tehnološkim i socijalnim okolnostima, izvjestitelj Martin Hojsik iz Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane napominje da pristup ovom problemu mora biti stroži.
Udruge za zaštitu okoliša također ističu kako aktualne mjere nisu učinkovite. “Nova ograničenja nisu dovoljno niska da bi se spriječila opasnost za zdravlje i okoliš. Europske udruge za zaštitu okoliša na već su na to upozoravale”, navodi za Hinu Antonio Dominik iz udruge Zelena akcija.
Ističe kako je Europska komisija unatoč tome prihvatila prigovore industrije “čiji su predstavnici tvrdili da će im stroža ograničenja ili potpuna zabrana POPs-ova prouzročiti visoke troškove”.
“Europska komisija pritom je ignorirala troškove u zdravstvu koji nastaju zbog tih kemikalija, ali i druge troškove povezane s onečišćenjem okoliša”, poručuju iz Zelene akcije.
"Da bi kružno gospodarstvo doista bilo moguće, nužno je, uz učinkovite mjere smanjenja štetnih tvari u otpadu koji se reciklira, osigurati i njihovo učinkovito uklanjanje iz proizvoda svakodnevne potrošnje", smatra Dominik.
"Tek tada te kemikalije ne bi mogle kontaminirati proizvode od recikliranih materijala, narušavati zdravlje ili onečišćivati okoliš", ističe.
Da su potrebne strože mjere, istaknuli su i brojni eurozastupnici. “Dok god u recikliranju imamo opasan otpad, ti proizvodi neće biti sigurni”, poručio je zastupnik Liudas Mažylis iz Europske pučke stranke.
Zastupnica Clare Daly iz kluba Ljevice rekla je da podržava ova ograničenja, ali i da je potrebno "fokusirati se na proizvodnju netoksičnih lanca vrijednosti”.
Opasne kemikalije, navodi Daly, zahvaljujući njihovoj postojanosti dospijevaju čak i u pustinje. “To je stvarnost jednog ludog ekonomskog sustava koji zagađuje i ne brine o tome kako osigurati zdrav okoliš za buduće generacije”, poručila je eurozastupnica.
S ciljem smanjenja i uklanjanja postojanih štetnih kemikalija, takozvanih POPs-ova, 2001. godine usvojena je Stockholmska konvencija. Preko 150 zemalja svijeta ratificiralo je ovaj dokument i Konvencija je stupila na snagu 2004. Hrvatska je također jedna od potpisnica.