“Naglasit ću potrebu da se izbjegne prelijevanje krize na zapadni Balkan. EU mora biti prisutniji u regiji, posebice u BiH, gdje nam je hitno potrebna izborna reforma kako bi se osigurala ravnopravnost tri konstitutivna naroda. To je ključ za sigurnost Bosne i Hercegovine”, rekao je Grlić Radman.
Najavio je da će na sastanku govoriti i o incidentu s naoružanim dronom koji je prije deset dana pao u Zagrebu.
Šefovi diplomacija država članica EU-a razgovarat će o mogućim daljnjim sankcijama protiv Rusije, protiv koje je već uvela dosad nezabilježene sankcije.
Poljska i baltičke zemlje zauzimaju se za drakonske sankcije, uključujući i potpunu zabranu trgovine s Rusijom, ali više zemalja, među njima Njemačka i Nizozemska, protive se tome, naročito kada je u pitanju uvoz nafte i plina iz Rusije.
Postoje ideje da se najprije ide sa zabranom uvoza nafte, a da se nastavi s uvozom plina. Rusija zarađuje više na izvozu nafte nego plina u Europsku uniju. Osim toga, opskrbu naftom lakše je osigurati iz drugih izvora, dok je ruski plin nemoguće zamijeniti u kratkom roku, a mnoge su zemlje jako ovisne o tom plinu.
Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell upozorio je prije početka sastanka da “Rusi u Mariupolju čine masovne ratne zločine”.
U drugoj polovici ovoga tjedna Zapad bi trebao pojačati svoj odgovor na rusku agresiju. U četvrtak se u Bruxellesu održavaju samiti NATO-a i EU-a, a potom i sastanak skupine G7.