Eurozastupnici su se u raspravi o stanju u Bosni i Hercegovini na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu složili da se ono dodatno zakompliciralo ratom na istoku Europe i ukazali na problem izbornog zakona te zemlje.
Snage EUFOR-a povećane su sa 600 na 1100 vojnika slanjem pričuva iz Austrije, Bugarske, Rumunjske i Slovačke kako bi se spriječila potencijalna nestabilnost u BiH nakon ruske invazije na Ukrajinu, dok je Francuska za vikend objavila da će provesti trenažne letove nad BiH.
Povjerenik Europske komisije za proširenje i susjedstvo Oliver Varhelyi rekao je eurozastupnicima da "stabilnost i sigurnost na zapadnom Balkanu nikad nije bila važnija" te pozvao na skori dogovor o izmjeni izbornog zakona.
"Potrebno je donijeti hitno rješenje, bez dodatnih odgoda. Pošteni, slobodni i uključivi izbori moraju se odviti u listopadu", rekao je povjerenik.
Predstavnike Republike Srpske pozvao je na "hitne korake za deeskalaciju napetosti i povratak u državne institucije".
Varhelyi je upozorio da su, umjesto "stvarnog napretka BiH na europskom putu, prisutne rastuće političke podjele", ali istaknuo da je jugoistoku Europe mjesto u Uniji.
Hrvatski eurozastupnik, socijaldemokrat Tonino Picula, reako je da "u državi u kojoj ne postoji suglasje o temeljnim socijalnim, ekonomskim, političkim pitanjima, u čijim se dijelovima službeno negiraju i genocid i Putinova agresija, ostaje previše prostora za politikanstvo i korištenje disfunkcionalnog uređenja za osobne i grupne interese".
Istaknuo je da je "preglasavanje volje jednog od konstitutivnih naroda direktna zlouporaba sistema".
Eurozastupnica Željana Zovko (EPP/HDZ) smatra da bi "stanovnici - ljudi, a ne međunarodna zajednica, trebali moći sankcionirati političare svojim glasovima i pozvati političare na odgovornost".
"Građani Mostara 12 godina nisu imali privilegiju birati svoje dužnosnike zbog oklijevanja međunarodne zajednice da iznjedri rješenje. Sad je Mostar primjer političkog uspjeha. Učinimo BiH i njezin izborni zakon uspješnima i dajmo ljudima priliku da iskoriste vlastito biračko pravo", rekla je Zovko.
Tomislav Sokol (HDZ/EPP) poručio je da bez "žurne izmjene izbornog zakona" neće biti ni stabilnosti u toj zemlji.
"Da bi se osigurala stabilnost u toj državi, prioritet je prevladati političku krizu u kojoj se Hrvatima kao konstitutivnom narodu nameću nelegitimni predstavnici na razini Predsjedništva BiH i Doma naroda parlamenta Federacije BiH", rekao je Sokol.
Sokol je dodao da je "pitanje zaštite Hrvata u BiH pitanje je očuvanja temeljnih europskih vrijednosti poput vladavine prava, ali i ključ stabilnosti ovog dijela Europe"
Putin potkopao stabilnost BiH
Njemački zastupnik Zelenih Romeo Franz u raspravi je ocijenio da je "Putinov napad na Ukrajinu napad na Europu, naš poredak i naše vrijednosti".
"Putin želi vratiti zapadni Balkan u prošlost i najveći saveznik mu je Milorad Dodik. Dodik i Putin ne žele ikakvu vezu s demokratskim vrijednostima, njih zanima novac i moć. Njih motivira agresivni nacionalizam", rekao je Franz, član izaslanstva EP-a za odnose s BiH.
Njegov sunarodnjak iz redova pučana Michael Gahler pozvao je Republiku Srpsku i srbijanskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika da se vrate u državne institucije i "potrude se da stvari funkcioniraju".
"Trebamo pomno razmotriti arhitekturu ove države koja je došla do svojih granica u ovih 30 godina inače će Moskvi biti prelako otvoriti drugi front u samom srcu Europe", smatra nezavisni talijanski zastupnik Fabio Castaldo, ali ne misli da su sankcije rješenje, već ulaganje u tu zemlju i davanje jasnije europske perspektive.
Predsjedatelj Predsjedništva BiH Željko Komšić u utorak je od čelnika EU-a zatražio da se BiH hitno odobri status kandidata za članstvo u Uniji.
No Picula smatra da ubrzani kandidacijski status za članstvo u EU podrazumijeva i brži napredak. "BiH je svakako mjesto u Europskoj uniji. Svaki njen pomak na tom putu treba podržati, ali i reagirati na opasne stranputice", zaključio je Picula.
BiH je zahtjev za odobravanje statusa kandidata za članstvo u Uniji podnijela još 2016., a Europska komisija je 2019. sastavila popis od 14 prioriteta koje bi trebalo ispuniti da bi se na taj zahtjev pozitivno odgovorilo.